U zemlji koja živi od turizma i osobne potrošnje, vijest o rekordnoj fiskalizaciji neće razveseliti samo ministra financija. Vrijednost fiskaliziranih računa prošlog tjedna povećana je 39 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a čak 13 posto u usporedbi s izvrsnom pretpandemijskom 2019. kada je turizam obarao rekorde.

Kroz sustav fiskalizacije u razdoblju od 30. kolovoza do 5. rujna prošlo je 5,3 milijarde kuna izdanih računa, milijardu i pol više nego lani, uz 26 posto više izdanih računa.

Dok se pozamašni skok očekivao na godišnjoj razini budući da je lanjski kraj kolovoza ostao upamćen po egzodusu turista (i njihovih novčanika), rezultati koji su nadmašili i vrijeme prije pandemije daju optimizma za bržu od očekivanja dinamiku oporavka BDP-a.

Izdali manje računa

Najviše računa, 30,2 milijuna (23 posto više), izdano je u najizdašnjoj kategoriji fiskalizacije, trgovini na malo i veliko (koja uključuje i popravak motornih vozila i motocikala). Vrijednost im je porasla 19 posto, dosegnuvši 3,1 milijardu kuna.

Segment ugostiteljstva i turizma, konkretno pružanja smještaja, prireme i usluživanja hrane, prošlog je tjedna izdao 28 posto računa više, ili 8,7 posto više nego lani. Pritom je njihova vrijednost skočila na 1,1 milijardu kuna, za 146 posto.

Podaci Porezne uprave, pak, ilustriraju da je u usporedbi s godinom prije pandemije (kada je gospodarstvo raslo 2,9 posto) ove u ruke kupaca pristiglo dva posto manje računa, ali 13 posto veće vrijednosti. U trgovini je, primjerice, broj računa porastao 2 posto, a njihova vrijednost 11 posto.

Ugostitelji i tvrtke u turizmu prošlog tjedna izdali su ipak 15 posto manje računa nego u godini prije nego im je Covid-19 iz temelja preokrenuo život i poslovanje. Valja napomenuti da je vrijednost roba i usluga zabilježenih na tim računima istovremeno bila veća za 21 posto.

Silazni trend sezone

Dinamika fiskalizacije ocrtava i silazni trend sezone. Na tjednoj razini vrijednost fiskaliziranih računa manja je pet posto, a njihova broja jedan posto.

Zasad je, barem što se tiče trgovine, broj računa ostao nepromijenjen, ali je iznos na njima pao tri posto, podaci su Porezne uprave. S vrhuncem sezone iza nas, broj računa u ugostiteljstvu i turizmu smanjio se za četiri posto, a njihova vrijednost u tjedan dana za 16 posto.

Budući da je izbijanje pandemije koronavirusa u Hrvatskoj 22. veljače lani u mnogočemu obilježilo prekretnicu za porezne vlasti, od punjenja proračuna do eksplozije rashoda, zanimljiva je usporedba tog perioda na godišnjoj razini.

Tako je u drugoj godini pandemije (od 22. veljače do 5. rujna ove godine) broj fiskaliziranih računa i njihov broj bio veći za 26 posto nego u prvoj godini pandemije, što odražava popuštanje niza mjera, ali i izostanak ‘lockdowna’ koji je obilježio proljeće 2020.

U ovoj godini fiskalizirano je 1,3 milijarde računa, ukupnog iznosa 117,7 milijardi kuna pa je vrijednost fiskaliziranih računa u drugoj godini pandemije povećana za 24,7 milijardi kuna.

Usporedba s istim razdobljem 2019. upućuje na to da je broj fiskaliziranih računa još uvijek osam posto manji nego prije pandemije, iako je njihov iznos porastao tri posto.