U okolnostima u kojima trenutačno živimo, u razdoblju brzih i drastičnih promjena, za malu zemlju poput Hrvatske proizvodnja hrane i njezina sigurnost pitanje je nacionalne sigurnosti, poručio je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, na otvorenju konferencije Foodcooltour koja je u Osijeku okupila sve dionike iz lanca proizvodnje hrane, od poljoprivrednika, industrije, znanosti do politike.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić slaže se s predsjednikom Sabora, poručujući da država planira potaknuti proizvodnju povećanim nacionalnim izdvajanjima iz strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koji trenutačno iznosi 20 posto.

Povećati investicije
“Poljoprivrednici moraju osjetiti da se poljoprivredom isplati baviti, da ne moraju biti robovi svoga posla te da će država stajati iza njih”, poručuje Vlajčić s konferencije koju su zajednički organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija, a kojoj je cilj raznolikim raspravama definirati izazove koji će odrediti budućnost proizvodnje i sigurnosti hrane te utjecati na kvalitetnije vođenje politike u tom području.

Tema je sigurno, zbog brojnih geopolitičkih nesigurnosti kojima smo okruženi, vrlo aktualna. No, u slučaju bilo kakvih većih problema, kakvima smo, primjerice, svjedočili tijekom korona krize, kada je zbog problema u lancima opskrbe došlo do nestašica određenih proizvoda, ili kada je zbog rata u Ukrajini Europa bila preplavljena ukrajinskom pšenicom, što je utjecalo na pad cijene, Hrvatska nema mnogo prostora za “obranu”. Proizvodnja hrane suočava se s brojnim izazovima.

Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, s panela “Prehrambena sigurnost u geopolitičkom kontekstu” upozorava na nepovoljnu strukturu poljoprivredne proizvodnje, dobnu strukturu poljoprivrednika, premalu prosječnu veličinu gospodarstva (tek oko sedam hektara) te lošu kvalitetu tla. “Čak 40 do 50 posto našega tla je degradirano”, ističe Karalić, navodeći da takva situaciju utječe na našu konkurentnost i produktivnost.

“Rak-rana domaće proizvodnje je konkurentnost. Hrvatska je na tek 35 posto produktivnosti zemalja Europske unije. Tome je tako jer smo u radno intenzivnim i tehnološki zahtjevnim sektorima, kao što su stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, koji donose i visoku dodanu vrijednost, na nižim razinama od ostatka EU-a. Moramo mijenjati model te nam je potrebna strukturna transformacija”, poručuje Karalić, dodajući da moramo povećati investicije u proizvodnju, preradu, logističko-distributivni sustav te poticati diverzifikaciju kod proizvođača.

“Imamo tlo i vodu, odnosno osnovne resurse, no trebaju nam kapital i velike investicije”, napominje. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, najavljuje da poljoprivrednici i prerađivači u budućnosti mogu računati na više novca. “Zauzimamo se za povećanje omotnice namijenjene poljoprivredi na europskoj razini te povećanje nacionalnog udjela unutar ZPP-a”, kaže Majdak. Njegov nadređeni, ministar Vlajčić, doduše, nije htio odgovoriti na pitanje o kolikom bi se povećanju moglo raditi, ističući da se o novim iznosima tek progovara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), navodi da bi taj udio trebalo podići na barem 30 posto. Kovačević ujedno podsjeća i na trgovinski rat kojem svjedočimo, na koji nitko nije računao i koji bi indirektno mogao utjecati i na domaću proizvodnju.

“Carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na domaći izvoz jer tek oko 0,8 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda izvozimo u SAD. Međutim, indirektno bismo mogli osjetiti negativne efekte zbog vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama koje imaju značajniju trgovinu sa SAD-om, u prvome redu onima koje izvoze sir, maslinovo ulje, vino, alkoholna pića te konditorske proizvode. Može se dogoditi da ti proizvodi, ako ne budu izvezeni u SAD, preplave europsko tržište i budu dodatan udar na našu konkurentnost”, kaže Kovačević, upozoravajući na kronične probleme u domaćoj poljoprivredi.

“Od ulaska u EU fizički obujam proizvodnje smanjen je 15,5 posto. Biljna proizvodnja pala je 14,4 posto, a stočarska 21 posto. Samo lani u segmentu poljoprivrednih proizvoda i hrane ostvarili smo vanjskotrgovinski deficit rekordnih 2,4 milijarde eura”, upozorava. Sve to dogodilo se usprkos milijardama eura potpora koje smo uložili u poljoprivrednu proizvodnju. “Potpore su bile velike, ali su se raspršile i nisu utjecale na povećanje konkurentnosti i produktivnosti”, napominje Kovačević.

Državni tajnik Majdak s konferencije Foodcooltour, osim više novca, najavljuje i veća ulaganja u preradu kako bismo u konačnici više onoga što uzgojimo preradili i prodali na domaćem tržištu.

’Kompas održivosti’
Na formiranje domaće poljoprivredne politike veliki će utjecaj imati i Zajednička poljoprivredna politika Unije, na temelju koje Hrvatska na raspolaganju od 2023. do 2027. ima 3,8 milijardi eura. Njezina se politika, rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koja je predstavljena u veljači ove godine, temelji na viziji koja počiva na četiri stupa. “EU želi da poljoprivreda bude atraktivan sektor, da opskrba hranom bude sigurna, da sektor bude otporan na buduće promjene. Poljoprivrednici će dobiti potporu za održive metode rada, a razvijamo i tzv. kompas održivosti, odnosno sustav ocjenjivanja rezultata na gospodarstvo.

“Posljednje, EU svojim politikama želi osigurati pravedne uvjete za život i rad na razini svih zemalja Unije”, rekla je Čović Vidović. O dijelu tih politika, kao i trendovima u proizvodnji i sigurnosti hrane, raspravlja se na 12 panela Coolfoodtour konferencije, na kojoj 50-ak panelista raspravlja o golemim količinama otpada od hrane, o greenwashingu u industriji, novoj hrani…