Dnevni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih uklapaju se u recentna terenska izvješća s Jadrana. Većina ih je sugerirala nešto bolje postotke popunjenosti u odnosu na očekivanja. Prema HZZ-ovoj evidenciji o broju nezaposlenih u dva kolovoška tjedna njihov se broj smanjio za petstotinjak u odnosu na kraj srpnja. Jučer ih je, bilo 150.959, a prošli je mjesec zaključen s 151.433 registrirane nezaposlene osobe. U odnosu na lipanj u srpnju je zabilježeno povećanje broja registriranih nezaposlenih, i to za 782 osobe, dok je u odnosu na lanjski srpanj povećan za više od 37 tisuća.

Usporedno s mjesečnim porastom broja nezaposlenih, međutim, u srpnju je porasla i zaposlenost mjerena brojem osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U odnosu na mjesec prije bilo ih je 0,8% ili 12,7 tisuća više, ukupno 1,55 milijuna. To je bio treći uzastopni mjesec rasta broja osiguranika, iako je time u međugodišnjim usporedbama nastavljen negativan trend započet u travnju. Već mjesecima se sa strepnjom najavljuje pravi zamah negativnih posljedica pandemije na tržište rada najesen jer će tada, osim sezonskih amortizera (mada slabijih u mjeri u kojoj je i nego inače) do punog izražaja doći i za većinu poduzetnika presahnule potpore Vlade kroz subvencioniranje plaća zaposlenih. Već tijekom srpnja (za plaće za lipanj) njima je bilo obuhvaćeno znatno manje radnika nego u prvom valu; ukupno su isplaćene za 67.040 radnika kod 16.200 poslodavaca (u travnju za 577 tisuća radnika).

Do 300.000 nezaposlenih?

Koliko će se radnih mjesta za koji mjesec pokazati ugroženim,u uvjetima poprilične neizvjesnosti oko razvoja korona krize, može se samo nagađati kroz grube procjene. Dražen Oreščanin, poduzetnik koji je u zadnje vrijeme ponajprije eksponiran u ulozi izvršnog direktora Udruge Glas poduzetnika, ovih je dana rekao kako sa završetkom turističke sezone i dolaskom jeseni i zime realno očekivati “nekih 250 do 300 tisuća nezaposlenih na HZZ-u”. Sve iznad toga, smatraju u UGP-u, “značilo bi vrlo veliku krizu”.

Posljedice koronakrize na tržište rada Hanfa je u ovih dana objavljenoj analizi procijenila za prvu polovicu godine na oko 66 tisuća izgubljenih radih mjesta. Broj nezaposlenih u prvih je šest mjeseci porastao znatno manje, za 19 tisuća, no u analizi se navodi kako je proteklih godina u to doba godine broj nezaposlenih u prosjeku bio smanjen 48 tisuća pa se efektutreba pripisati i ta varijabla.

Porast nezaposlenosti će, prema njezinim analitičarima, snažnije zahvatiti mlađu populaciju koja ima veći udio ugovora na neodređeno vrijeme, te sezonske radnike, posebice one u uslužnim i turističkim djelatnostima. “Gledano prema udjelu u ukupnim potporama za očuvanje radnih mjesta, znatno su ugrožene prerađivačka industrija i trgovina, budući da se uvelike oslanjaju na prekograničnu robnu razmjenu koja se smanjila”, naglašavaju. U većini aktualnih ekonomskih prognoza stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bi se, nakon što je lani pala na sedam posto, ove godine ponovno mogla popeti na desetak posto. Brzina i intenzitet ponovnog povratka na niže jednoznamenkaste stope u dobroj mjeri će ovisiti o raspoloživosti programa europske pomoći za oporavak gospodarstva.

Procijenjene stope

U scenariju dodatnih šokova vezanih uz koronavirus, prema nekoliko scenarija koje je analizirala Hanfa, uz onaj koji bi značio pad BDP-a od 10,4 posto stopa nezaposlenosti ove bi godine bila oko 12,4 posto, dok bi nepovoljniji, s 12,4-postotnim padom gospodarstva, povuklo tu stopu na 13,3 posto. Trenutno se u prognozama ipak računa s jednoznamenkastim padom BDP-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost