Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Kontinentalni turizam (još) nije spasilo Bajsovih osam milijuna kuna

Autor: Marija Crnjak
21. kolovoz 2012. u 13:00
Podijeli članak —
PXL

Problem je što su posrijedi proizvodi za uske grupe gostiju, drže naši sugovornici, pa se poticaj sveo na financijsku pomoć umjesto na ulaganje

Ugljenarenje na Moslavačkoj gori, Putovanje Plavca malog, Nebo nad Dunavom, Tragom ličkih hajduka i Keltska noć u Sisku samo su neki od oko 1000 projekata s kojima su se u protekle dvije godine natjecale turističke agencije u programu poticaja razvoja kontinentalnog turizma “Upoznaj Hrvatsku”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Program što ga je pokrenuo bivši ministar turizma Damir Bajs s ciljem da do 2014. na kontinent dovede milijun turista trebao je biti težak 20 milijuna kuna i trajati četiri godine, no iz blagajne Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dodijeljeno je samo 7,8 milijuna kuna. Ministar Veljko Ostojić ukinuo ga je i zamijenio djelomice novim programom potpora inovacijama u turizmu. U agencijama smatraju da je to dobar potez jer se novi poticaj ne ograničavaju na kontinentalni turizam. Bajsovim poticajima nisu privukli turiste na kontinent, zasad im je prodajni rezultat tanak. U nekim agencijama, međutim, napominju kako je riječ o dugoročnom projektu, pa ga nije bilo realno ni očekivati odmah.

Ugljenarenje na Moslavačkoj gori, Putovanje Plavca malog, Nebo nad Dunavom, Tragom ličkih hajduka i Keltska noć u Sisku samo su neki od oko 1000 projekata s kojima su se u protekle dvije godine natjecale turističke agencije u programu poticaja razvoja kontinentalnog turizma “Upoznaj Hrvatsku”.

Program što ga je pokrenuo bivši ministar turizma Damir Bajs s ciljem da do 2014. na kontinent dovede milijun turista trebao je biti težak 20 milijuna kuna i trajati četiri godine, no iz blagajne Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dodijeljeno je samo 7,8 milijuna kuna. Ministar Veljko Ostojić ukinuo ga je i zamijenio djelomice novim programom potpora inovacijama u turizmu. U agencijama smatraju da je to dobar potez jer se novi poticaj ne ograničavaju na kontinentalni turizam. Bajsovim poticajima nisu privukli turiste na kontinent, zasad im je prodajni rezultat tanak. U nekim agencijama, međutim, napominju kako je riječ o dugoročnom projektu, pa ga nije bilo realno ni očekivati odmah.

Poljoprivredne ture
Projekti lanjskog programa “Upoznaj Hrvatsku” na tržište su plasirani uglavnom ovoga proljeća, a svode se na turističke proizvode za usko specijalizirane grupe gostiju. To je, prema mišljenju naših sugovornika iz turističke branše, osnovni problem zbog kojeg se taj program poticaja sveo na financijsku pomoć umjesto na ulaganje. “Bio je to dobar način da se i agencije domognu nekih sredstava HTZ-a koja ima pripadaju po boravišnoj pristojbi, a teško do njih dolaze jer ih drugi razgrabe. No, kad sam vidio kakve programe moramo izmisliti da bismo se domogli tog novca, znao sam da od toga neće biti puno koristi”, ispričao nam je jedan vlasnik turističke agencije koja je dobila novac, no do danas nije prodala niti jedan aranžman iz programa “Upoznaj Hrvatsku”. Kompas Zagreb lani je povukao 70 tisuća kuna, doznajemo od direktora Ivana Pukšara, koji je sumnjao da će se provesti ideja o rastu prodaje kontinentalnih paketa. Zaista, njihova prodaja u Kompasu je simbolična, kaže Pukšar. “Ciljana skupina za takve programe izuzetno je mala i raspršena na brojna tržišta, tako da je jako teško prikupiti goste. Lani sam bio na dvama sajmovima koji su specijalizirani za takve programe, no kad je Hrvatska posrijedi, svi žele samo u Dubrovnik. Kad im ponudite kontinent i aktivne programe, kao da su ugledali duha. Upitna je isplativost takvog truda”, kaže Pukšar, koji je ujedno najkritičniji prema programu “Upoznaj Hrvatsku”. Doduše, rijetki koji su imali korist od programa ne mogu se još pohvaliti konkretnim brojkama o prodanim aranžmanima. U Unilineu su nam tako kazali da je detalje rezultata teško izdvojiti jer su kumulativni, no ističu da su značajni. U Atlasu, koji je lani u skopu projekta “Upoznaj Hrvatsku” dobio maksimalnih 150 tisuća kuna potpore, rekli su nam da su razvili veći broj novih, inovativnih programa.

“Programi su pušteni u prodaju u razgranatoj prodajnoj mreži adriatica.net grupe, kao i prodajnoj mreži naših partnera. Najbolje rezultate ostvarili smo s programom poljoprivrednih tura, gdje se grupama iz Europske unije nudi obilazak hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava, kako obiteljskih, tako i industrijskih. U tom programu najviše smo se oslonili na pogone i farme Belja te malih obiteljskih gospodarstava. Od ostalih programa izdvajamo ponudu vjenčanja u Hrvatskoj za strance, no kako je riječ o specifičnom tržištu, tek nam predstoji opsežna promocija na stranim tržištima”, kažu u Atlasu, koji će se prijaviti i za novi projekt “Inovativni turizam”.

Dugoročno ulaganje
Najviše pohvala programu “Upoznaj Hrvatsku” dala je direktorica Globtour Eventa Edita Pijaca, čija je agencija lani također dobila 150 tisuća kuna za 17 programa. Globtour Event svoje programe uspio je prodati turistima u petnaestak grupa iz Nizozemske, SAD-a, Francuske, Velike Britanije te čak Kolumbije (jedna grupa). “Prodajnih rezultata ima, naravno, ne onoliko koliko bismo to željeli, no svjesni smo da je to proces koji zahtijeva vrijeme i dugoročno ulaganje, pogotovo zato što su programi iz ovog projekta uglavnom za manje razvijena područja Hrvatske. No, takvi programi potiču nas na veću kreativnost, koja je u turizmu prijeko potrebna. Takav je i program poticanja inovacija u turizmu, na koji se planiramo javiti. Mislim da je taj program još bolje osmišljen i da će sigurno mnoge stvari pomaknuti s mrtve točke”, ističe Edita Pijaca, koja je svoje programe oglasila na europskim, ali i dalekim tržištima kao što su Kina, SAD, Kanada, Japan te arapske zemlje, na brojnim sajmovima i skupovima.

Na kontinentu

Polovica gostiju u Zagrebu Kontinentalni turizam lani je realizirao oko četiri posto ukupna broja noćenja, što je bilo za nekoliko postotaka manje nego godinu prije. U prvih šest mjeseci ove godine, prema posljednjim statistikama, na kontinentu se odmaralo 500-tinjak tisuća turista, no polovica od toga bila je u Zagrebu. Polugodišnje su brojke na razini istog razdoblja prošle godine.

Autor: Marija Crnjak
21. kolovoz 2012. u 13:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close