Dok se u Kataru hrvatska delegacija bori za moguće goleme privatne investicije u Hrvatsku kako bi time zadovoljila zahtjeve ekonomista i HUP-a i time pokazala novi razvojni koncept, Čačićev Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) otkrio je u kojoj su fazi investicije javnih poduzeća.

Pokazalo se da se stanje polako popravlja te da su podaci daleko od idealnih za vladajuće. Sve je projekte stavio na web Dragan Marčinko, predsjednik Uprave CEI-ja i obećao da će ih redovito ažurirati. Odlučio je, čini se, potražiti saveznika u transparentnosti. I prije uspostave Javnog registra investicija potvrdio je da će se boriti za jednake uvjete za sve investitore. To je, smatra, ključno za stvaranje zdrave i poticajne investicijske klime u Hrvatskoj. Iako se u području investicijskih aktivnosti državnih tvrtki nije očekivalo ništa osobito jer su nove uprave zasjele u fotelje prije najviše pola godine, a ljetos su, svi su osim HEP-a, imali znatan podbačaj plana, brojke su pokazale da su investicije ipak pokrenute. CEI je izračunao da javni sektor neće s ulaganjima bitno podbaciti. Do kraja 2012. očekuje da će biti realizirano 1,3 milijarde eura vrijednih projekata, a to bi ispunilo 81 posto investicijskog plana Milanovićeve vlade (iz veljače). U odnosu na manje ambiciozni plan investicija 2011. bio bi to prebačaj od 25 posto. "Mogla bi realizacija biti još veća, no sve neće biti fakturirano. S druge strane postignute su financijske uštede na javnim natječajima što smanjuje iznos realizacije", potvrdio je Marčinko. U analizi osam projekata koji završavaju ove godine Centar je zaključio da su i ugovoreni i realizirani po cijenama nižim od planiranih. Postignute financijske uštede iznose osam posto.

Inače, valja reći da se procjene temelje na ubrzanoj investicijskoj aktivnosti u posljednjem kvartalu ove godine. Za razliku od 1,2 milijarde kuna vrijednih projekata koji će ove godine biti završeni, oni koji su prekinuti i stoje daleko su "teži". Samo kod ugovorenih projekata u cestogradnji te HEP-a prekinuti su radovi koji iznose 1,5 milijardi kuna, a njihova ugovorena vrijednost je znatno viša. Tko je odgovoran za zastoj pokazuje web Centra, i to za svaki javni projekt, pa je tako na prvome mjestu po veličini ugovorenih poslova i radova u zastoju Konstruktor kao krivac. Ta je tvrtka postala prepreka za realizaciju 545,5 milijuna eura vrijednosti čak tri HAC-ova posla (jedan je dionica Ravče-Ploče na A1), a radovi koji stoje iznose 60,6 milijuna eura. Ista priča s prekidom Konstruktora ponavlja se i na dionicama ceste Majdan – Jamani – Klis te Plano – Split D8 gdje su investitor Hrvatske ceste. Ugovorena je vrijednost 53 milijuna eura i radovi u zastoju iznose 16 milijuna eura. U oba slučaja CEI kao moguće rješenje navodi da je "u tijeku preuzimanje radova od strane partnera". Riječ je o 4204 nova projekta koja su pokrenuta ove godine u osam javnih tvrtki, a ukupno ih ima 4576, no čini se da se i neki problematični iz prošlosti ubrzano rješavaju.

Problem realizacije

Čekaju obećane izmjene zakona 

Predsjednik Uprave CEI-ja Dragan Marčinko smatra da je problem projekata energetske obnove, osim manjka baze zgrada, i što je provedba "razvedena" i kroz regionalne energetske agencije, Ministarstvo graditeljstva i Fond za zaštitu okoliša. To je parcijalno rješenje što je loše za realizaciju projekta, tvrdi Marčinko navodeći "da je nužno jedinstveno koordinirajuće tijelo". Očekuje, kaže, obećane izmjene zakona da ne bi energetska obnova lokalcima ulazila u javni dug (plaća se iz ušteda). JPP projekti iznose više od 2 milijarde kuna, no CEI se povukao iz dva projekta u Dubrovniku, potvrdio je.