Konditorska industrija, premda se kao i ostale djelatnosti unutar nacionalnog gospodarstva suočava s teretom recesije, a posljednjih godinu-dvije i s deflacijom cijena u dijelu asortimana, može se pohvaliti pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Uspjehom koji mogu istaknuti tek malobrojni sektori.

Prema analizi koju je za konditorsku grupaciju objavila Financijska agencija, i to obuhvaćajući razdoblje od 2008. do 2013. godine, konditori su kroz cijelo razdoblje ostvarivali veću zaradu od izvoza nego što su ukupno iznosili troškovi za nabavu uvoznih komponenti, nužnih u njihovoj proizvodnji, poput kakaovca. Ukupan izvoz na razini grupacije kretao se godišnje između 412 i 453 milijuna kuna, dok je u 2013. iznosio 445,9 milijuna. Usporedno je trošak uvoza bio između 302 i 368 milijuna kuna, dok su u 2013. na uvoz sirovina potrošena 332,7 milijuna kuna. Najveći suficit od 151 milijun kuna vezan je uz 2011. godinu.      

Proizvodnja stabilna 
Ukupan prihod konditorske industrije u promatranom razdoblju vrtio se između 1,25 i 1,35 milijardi kuna, i najveći je, naravno, vezan uz predrecesijsku 2008., kad su konditori zajedno iskazali milijardu i 352 milijuna kuna prihoda. Tijekom promatranih šest godina, unatoč jakoj gospodarskoj krizi, proizvodnja i izvoz kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda ostala je na gotovo istoj razini. Analiza Fine otkriva da je u 2012. u tom sektoru poslovalo devet tvrtki, od kojih su samo tri ostvarile dobit, i to ukupno 8,1 milijun kuna, dok je njih devet poslovalo s gubit    kom, iznosio je 27,4 milijuna. Iduća 2013. donosi zaokret, pa je od 11 tvrtki (tko su dva nova poduzetnika, Fina ne otkriva) tu godinu u plusu završilo sedam poduzetnika, no njihova dobit zajedno je iznosila tek 7,1 milijun kuna, ostala četiri su iskazala gubitak od 14,4 milijuna kuna.
 

Rekordna dobit 2009.  
Konsolidirani rezultat poslovanja skupine konditora bio je pozitivan od 2008. do 2011. godine, a najveća dobit ostvarena je za 2009., kad je dosegnula 37,4 milijuna kuna, i to nakon odbitka minusa koji je te godine iznosio tek 1,2 milijuna kuna. U 2012. i 2013. konditorska industrija posluje s gubitkom, no pozitivno je što je u 2013. konsolidirani gubitak ipak smanjen s 19,3 na 7,4 milijuna kuna. Iako je u sektoru desetak poduzetnika, tri se izdvajaju i prisvajaju više od 99 posto ostvarenoga prihoda. Tržišni je lider Kraš, čiji je prihod u 2013. iznosio 880,7 milijuna kuna, slijedi Kandit s 182,5 milijuna i Zvečevo s 167,6 milijuna kuna prihoda. Gleda li se završni poslovni učinak velike konditorske trojke, odnosno iskazana dobit, u analizi Fine stoji podatak da su Kraš i Kandidat zajedno imali dobit u visini sedam milijuna kuna, dok je Zvečevo iskazalo gubitak od 13,4 milijuna kuna. 

Zapošljavali 2249 radnika 
U razdoblju od 2008. do 2013. godine, od tri najveće tvrtke iz djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda, konzistentnost u ostvarivanju pozitivnih financijskih rezultata, ističu analitičari Fine, pokazuje samo najveća tvrtka, zagrebački Kraš, ali uz značajnu tendenciju smanjenja dobiti, dok je Zvečevo posljednje dvije godine poslovalo s gubitkom. Osječki Kandit poslovanje s gubitkom iz prethodnog razdoblja u 2013. pretočio je u plus zaključivši tu godinu sa pozitivnim rezultatom. Konditori su u razdoblju 2008.-2012. sustavno ulagali u novu dugotrajnu imovinu, u pravilu godišnje su investirali između 38 i 85 milijuna kuna, da bi tijekom 2013. ulaganja u novu opremu iznosila 112,8 milijuna kuna.

Investicijski skok u 2013. od 79,6 posto u odnosu na realizirana ulaganja u 2012. rezultat je velike investicije, podsjećaju u Fini, u gradnju novog proizvodnog pogona Tvornice čokolade i bombona Kandit. Ta je tvrtka u modernizaciju svoje proizvodnje investirala 77,2 milijuna kuna, što je 68,5 posto svih ulaganja u nove investicije u konditorskoj djelatnosti tijekom 2013. Konditori su u 2013. zapošljavali 2249 radnika, što je desetak radnih mjesta više nego godinu dana prije, ali 575 manje od broja zaposlenih na kraju 2008. godine. Prosječna neto plaća u 2013. iznosila je 5275 kuna i bila je za 461 kunu veća nego 2008. 
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost