Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakiranju od 300 grama.
Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.
Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakiranju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela obitelj.
Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.
Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakiranju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela obitelj.
Potražnja za tom zdravom namirnicom se zahuktala, kaže, što potvrđuje i ugovor koji je nedavno potpisao s DM trgovinom, nakon čega je njegovo brašno od rogača svoje mjesto pronašlo na njihovim policama.
"Komiža postoji prvenstveno radi ribe, a druge dvije djelatnosti su vinogradarstvo i rogač. Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj i rast rogača koji raste u komiškoj kotlini gdje ne trpi veliki vjetar i studen. Na svom imanju proizvedem osam tona rogača godišnje, a zatim ga prerađujem u finalni proizvod. Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i DM-a te od 110 zainteresiranih kandidata izabran među njih devet", kaže Božanić.
Navodi da je godinu dana radio na dizajnu svog brašna od rogača, a naknadno je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada raspolaže s oko 200 stabala. Osim fino mljevenog rogača prodaje ga i kao plod. Kaže da je potražnja za rogačem sve veća jer su ga ljudi otkrili kao zdravu namirnicu. Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a komiški rogač je posebna vrsta, jer se radi o velikom ili tustom rogaču. Stari Komižani su do takve vrste rogača došli prirodnom selekcijom te je priznat kao posebna vrsta, dodaje.
Rogač se, kaže Božanić, kao brašno upotrebljava u raznim kolačima, od njega se radi rakija, poznata Rogačuša koja je sve traženija, a sjemenke se upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane, koristi se u farmaceutskoj industriji, u štavljenju kože, od njega se radi čokolada, bomboni, keksi, torte, razne slastice te služi kao ljepilo.
"Čak je i sveti Ivan Krstitelj 40 dana u pustinji živio na rogaču i vodi. Ljekovit je i pomaže osobama koje imaju želučane probleme, regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Biljka je koja izuzetno dobro podnosi sušu, te baca cvijet i list kada je najsušnije razdoblje. Oko njega ima puno posla jer zahtjeva pažnju i kompletnu obradu kao i primjerice maslina, s tim da je manje zahtjevan od masline jer ga ne pogađa toliko bolesti", kaže Božanić. No, dodaje, da ih u zadnje vrijeme muči nametnik – crv potkornjak, koji čini velike štete na starim stablima.
Otkupna cijena rogača u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,5 i 3 kune. Božanić tvrdi da to nije loša cijena usporedi li se s otkupnom cijenom mandarina i jabuka od po 1,5 kunu.
A prostora za rast te proizvodnje ima, s obzirom da Španjolci godišnje proizvedu 350.000 tona rogača, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolaca su Talijani, pa Grci, Turci, Tunižani i ostale mediteranske zemlje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ovaj biznis mi se sviđa..opazila sam na otocima strance, kako uredno
šeću od drveta do drveta i proučavaju mediteranske biljke i drveća, a posebno stoje ko rogača..to valjda nisu nikad vidjeli…
Ne znam u čemu je razlika između otočnog i kupljenog u trgovinama..
ali, ću saznati……na pokusu oko nekog finog kolača.
Ne spominji cionističku marionetu Kitu, ako želiš da te se ozbiljno shvati.
Bogom dano podneblje a sve zapušteno okolo nas. Umjesto slatkih i sočnih suhih smokava iz našeg priobalja mi uvozimo suhe smokve iz Turske i Afrike vrlo slabe kakvoće.Onaj koji je okusio domaće duplo bi ih platio samo na policama za naše proizvode nama mjesta, jer bi morali biti malo skuplji, pa ne bi bili konkurentni stranim.Isto to vrijedi za suho voće iz unutrašnjosti.Treba pobuđivati naš svijet na oživljavanje našeg kamenjara pobudnim mjerama.Kako kaže naša Predsjednica treba nam impetus ili hrvatski pobuda, a ne poticaj, koji mi smrdi po “uticaju”!
Uključite se u raspravu