Komentar Hrvatske gospodarske komore:

U posljednjem mjesecu 2014. godine, nakon dva mjeseca blagog rasta (prosječno 0,3%), godišnjoj se stopi promjene potrošačkih cijena vratio negativni predznak (-0,5%). Time je zaključena 2014. godina koja će ostati prva godina u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena (deflacije), s godišnjim prosjekom na razini od -0,2%.  

Ovakav razvoj cijena odraz je slabe agregatne potražnje koja se nije oporavila niti nakon prethodnih pet godina pada te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, u prvom redu prehrambenih koji su vukli inflaciju nadolje tijekom cijele godine te sirove nafte koje su naglo počele ponirati tijekom posljednjeg kvartala. Geopolitičke tenzije između Rusije s jedne strane te SAD-a i Europske unije s druge započete sredinom godine, uz zemlje OPEC-a koje i u promijenjenim odnosima snaga ne žele izgubiti udio na naftnom tržištu te razvoj proizvodnje nafte novom tehnologijom iz škriljevaca u SAD-u, manifestiraju se i svojevrsnim naftnim ratom koji je zasad rezultirao naglim i dubokim padom cijena nafte. Tako je krajem godine pad (prosjek za WTI i Brent) realiziran na razini od čak 41% u odnosu na kraj prethodnog kvartala te 47% u odnosu na kraj prethodne godine. U kontekstu svjetskih cijena počele su padati i cijene naftnih derivata u Hrvatskoj, ali s vremenskim pomakom i na znatno blažoj poziciji pada. Naime cijene goriva i maziva za automobile vidljivije su počele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca prošle godine te su u prosincu bile niže za 5,9% u odnosu na prethodnu godinu. Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju nadolje, dok su takvu ulogu tijekom cijele godine primarno imale cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda. 

No ovakvim razvojem cijena nafte čiji je pad nastavljen i u siječnju (do najniže razine od proljeća 2009. godine), razvidno je da će upravo one imati kritičnu ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine čiju godišnju razinu rasta procjenjujemo na poziciji vrlo blizu nule, no ipak na pozitivnoj strani (do 1%). Naime uz pad cijena nafte, gospodarsko se okružje neće bitno promijeniti, s naznakama slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku.

Deflatorni pritisci, koje dijeli i cijelo područje EU-a, postali su veliki problem tijekom 2014. godine za Europsku centralnu banku (ECB) koja cilja inflaciju za područje eurozone na razini “ispod, ali blizu 2%”. Nakon niza konvencionalnih i nekonvencionalnih monetarnih mjera ECB-a, inflacija se na području eurozone tijekom 2014. godine nije podigla iznad 0,8%, a u posljednjem je mjesecu pala i ispod nule (-0,2%), prvi put od 2009. godine. Čimbenik koji je gurnuo potrošačke cijene preko ruba bile su cijene energije (odnosno nafte) s padom od 6,3% na godišnjoj razini, a koje će i u nastavku ove godine ograničavati vraćanje stope inflacije prema ciljanoj razini (prema posljednjim prognozama ECB-a, prosječna bi se godišnja inflacija ove godine trebala realizirati oko razine od 0,7%). 

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „Hrvatsko je gospodarstvo u 2014. godini prvi put zabilježilo pad opće razine potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, i to s godišnjim prosjekom na razini od -0,2%. S obzirom na to da se i u siječnju nastavlja pad cijena nafte na svjetskom tržištu, takva kretanja će i nadalje imati ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine, čiju godišnju razinu rasta procjenjujemo na poziciji vrlo blizu nule, no ipak na pozitivnoj strani, do 1%“.