Udruženje ugostitelja HGK predlaže model poreznog tretmana bezgotovinske naplate napojnica u turizmu, kojim bi se omogućila neoporeziva naplata napojnice u godišnjem iznosu do 25.000 kuna po djelatniku, dok bi se sve iznad toga oporezivalo stopom poreza na dohodak, ali bez obveze plaćanja doprinosa, priopćili su iz HGK.

U priopćenju koje je Hrvatska gospodarska komora (HGK) objavilo u ponedjeljak se navodi da je krajem prošlog tjedna na inicijativu HGK i ugostiteljskih udruga u Ministarstvu financija održan sastanak s ministrom Markom Primorcem i ravnateljstvom Porezne uprave s ciljem rješavanja poreznog tretmana napojnica u ugostiteljstvu i turizmu.

Naime, na problem kartične naplate napojnica ugostitelji ukazuju već dulje vrijeme, a posebice zadnje dvije godine i razdoblja pandemije kada su beskontaktni oblici plaćanja u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima preuzeli primat u vrsti plaćanja, podsjećaju iz HGK.

Uzaludno

Izuzeće oporezivanja napojnica trend u Europi. Kad će Hrvatska?

Prihod iz radnog odnosa

Odluka suda izazvala paniku među ugostiteljima: I na napojnice treba plaćati porez

Ministarstvo financija je sredinom listopada e-savjetovanje uputilo prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti tog resora u 2023. godini, a u kojemu je najavilo izmjene nekoliko zakonskih prijedloga – o porezu na dohodak, o doprinosima i o fiskalizaciji, kojima bi se regulirao porezni tretman napojnica u sektoru uslužnih djelatnosti i turizmu (restoranima, hotelima i dr.). Ministarstvo pritom nije izlazilo s detaljima mogućeg rješenja, a kao vremenski okvir za postizanje promjena je navelo 2023. godinu.

Iz HGK u današnjem priopćenju ističu da je, s ciljem iznalaženja optimalnog rješenja koje bi radnicima u ugostiteljstvu omogućio dodatni i porezno priznati izvor prihoda, Udruženje ugostitelja HGK nadležnim tijelima predstavilo model uvođenja napojnice u sustav fiskalizacije, kao jedne od osnovnih mjera prilagodbe poslovanja digitalnom dobu koji bi istovremeno za radnike u ugostiteljstvu bio stimulativan i transparentan.

Prijedlogom bi se omogućila neoporeziva naplata napojnice, vezane isključivo za izdani račun, pri čemu bi godišnji iznos do 25.000 kuna po djelatniku ostao neoporeziv, a sve iznad toga oporezivalo bi se stopom poreza na dohodak ali bez obveze plaćanja doprinosa, ističu iz HGK.

Ugostitelji tim prijedlogom žele ojačati standard svojih djelatnika i omogućiti naplatu nagrade za rad elektronskim putem, navode iz Komore.

Prenose pritom i izjavu direktorice sektora za turizam HGK Andreje Vukojević da predstavljenim modelom želje riješiti jedan od najdugotrajnijih problema domaćih ugostitelja i radnika u turizmu koji su dosadašnjim poreznim tretmanom bili u nepovoljnom položaju, a poslodavci na izvjestan način destimulirani na prihvaćanje bezgotovinskog plaćanja.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Zahvaljujući razumijevanju Ministarstva financija za širu problematiku u sektoru, na ovaj način doprinosimo i smanjenju osipanja radne snage u ugostiteljstvu i turizmu, koji je posebno došao do izražaja ove godine kada su pojedini ugostitelji zbog nedostatka radne snage bili prisiljeni na skraćivanje radnog vremena ili čak povremena zatvaranja objekata. Novo rješenje će zasigurno doprinijeti digitalizaciji zbog povećanja bezgotovinskog plaćanja, a ujedno i podizanju kvalitete pružanja usluge budući da turisti s emitivnih tržišta žele plaćati karticama”, istaknula je  Vukojević.

Iz HGK podsjećaju da bi, prema planu, Ministarstvo financija najkasnije do 1. siječnja  2024. to pitanje riješilo kroz izmjene tri zakona – Zakona o porezu na dohodak, Zakona o fiskalizaciji te Zakonu o doprinosima.

Uz razradu modela evidentiranja napojnice, predsjednica Udruženja ugostitelja HGK Jelena Tabak kaže da su na nedavnom sastanku ministru financija i predstavnicima Porezne uprave predstavili i izmjene Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu, a prema dogovoru s ranije održanih sastanaka kada se ukazalo na potrebu jednostavnijeg vođenja robno-materijalnog knjigovodstva.

“Odluku je potrebno revidirati i uvesti stavke rastepa, loma i kala na piće, koje do sada nisu bile definirane, a ugostiteljima su stvarale probleme u iskazivanju stvarnog stanja skladišta”, ističe Tabak.

Na sastanku predstavnika HGK i Ministarstva financija najavljena je suradnja i daljnji koraci sa svrhom predlaganja rješenja za jačanje kompetitivnosti i transparentnosti poslovanja u turističkom sektoru, zaključuje se u priopćenju HGK.