Novi zakonski okvir za učinkovitije upravljanje pravnim osobama u državnom vlasništvu, prema prvotnim planovima, već je trebao biti u primjeni, ali stvari su se oduljile. Ipak, napokon je pred izglasavanjem. Riječ je o paketu koji čine Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakon o CERP-u koji se tiče gotovo 900 pravnih osoba s ukupno 15-ak milijardi eura prihoda te oko 87 tisuća zaposlenih. Uz 36 pravnih osoba s liste “od posebnog interesa za RH”, tu ih je još deset koje su u većinskom te 38 u manjinskom vlasništvu države, dok je preostalih više od 800 u vlasništvu lokalnih jedinica.

Ta dva zakona Vladi su posebice važna jer su i dio reformskih mjera zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) te smjernica u okviru pristupanja OECD-u, a koordinacija tih reformskih parametara jedan su od razloga zašto se donošenje zakona otegnulo. U sklopu NPOO-a taj zakonski paket dio je indikatora uz koje je vezana uplata šeste, iznosom rekordne tranše sredstava iz EU-ova fonda za oporavak i otpornost, teške 836 milijuna eura.

Zbog svega se i kod te runde NPOO-a cijela procedura malo oduljila. Zahtjev je poslan još krajem prošle godine, kad su uvjeti za taj krug plaćanja mahom bili ispunjeni. Iako će se ovotjednim izglasavanjem dvaju zakona staviti i posljednje “kvačice” na zadane indikatore, uplata je izgledna u iduća dva mjeseca. Uz pozitivnu ocjenu Komisije, potreban je i paraf Vijeća EU. A ljeto je.

U međuvremenu se u Vladi spremaju krajem srpnja poslati i zahtjev za sedmu tranšu koja bi trebala biti nova rekordna – oko milijardu eura. “Usto, paralelno se operativno radi i na ispunjavanju mjera i ulaganja predviđenih za osmu tranšu”, ističe Zvonimir Savić, premijerov savjetnik za gospodarstvo i glavni koordinator provedbe NPOO-a.

Među najučinkovitijima

Hrvatska se u protekle nepune četiri godine provedbom NPOO-a, tj. ispunjavanjem indikatora i povlačenjem tog novca pokazala jednom od najučinkovitijih članica Unije. Od ukupno deset milijardi eura, koliko joj je na raspolaganju, oko 5,8 milijardi odnosi se na tzv. bespovratna sredstva ili “grantove”, a sa skorim plaćanjem šeste tranše uplaćena sredstva premašit će 5,3 milijarde. Početkom iduće godine taj bi iznos trebao biti na oko 6,3 milijarde. Iako posla još ima napretek, a golem broj natječaja koje oni uključuju ne može proći bez određenih probijanja rokova. Savić je uvjeren da će Hrvatska iskoristiti gotovo 100 posto alociranih joj sredstva u Planu oporavka.

U pogledu iskorištavanja raspoloživih sredstava nedavno su iz Hrvatske udruge poslodavaca upozorili da “određen broj projekata velike vrijednosti iz NPOO-a kasni ili nije počeo” te da postoji ozbiljan rizik od gubitka moguće i stotina milijuna eura sredstava alociranih za gospodarstvo, zdravstvo i obrazovanje. Isto tako, u osvrtu koji potpisuju Dubravko Ćuk, Ivan Odrčić, Petra Sentić i Hrvoje Stojić HUP je pozvao Vladu na “hitnu realokaciju neiskorištenih sredstava iz komponenti NPOO-a koje ne pokazuju dostatnu provedbu prema projektima koji su spremni i administrativno kapacitirani za realizaciju”.

U Vladi, međutim, kažu kako priče o prijetnji gubitka silnih milijuna eura ne stoje jer je metodologija EK u pogledu ciljeva i ispunjenja pokazatelja specifična. Primjerice, u slučaju škola ne veže uz to je li neka škola završena, već je li u cijelosti ispunjen cilj jednosmjenske nastave. U konačnici, ističu, ako se to i ne dogodi, odrazit će se na umanjenje zajmovne komponente. U svakom slučaju, veći prioritet je, dakako, potpuno iskoristiti bespovratna sredstva.

Izmjene plana

Isto tako, upravo zbog toga što u praksi, odnosno provedbi, tijekom više godina postoje i objektivne okolnosti zbog kojih se događaju otkloni u odnosu na prvotno definirani Plan, Vlada je sredinom travnja Bruxellesu uputila zahtjev za izmjene Plana oporavka koji su u Komisiji nedavno i odobrili. Radi se o rošadama kakve su uobičajene i radi ih većina država članica.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U slučaju Hrvatske one su vezane uz 30-ak mjera, kojima se prvotno planirana sredstva za neke projekte smanjuju i preusmjeravaju na neke druge, uz nepromijenjen ukupan iznos. Jednostavno, u određenim slučajevima objektivne okolnosti nameću reviziju potrebnih sredstava po pojedinim mjerama i projektima u odnosu na prvotno definirane iznose, objašnjava Savić. Kod nekih je posrijedi utjecaj inflacije na cijene i vrijednost projekata odnosno poslova javne nabave, kod drugih promjena stanja potražnje i/li potreba, a kod nekih kombinacija objektivnih okolnosti zbog kojih kojih se računa da će se realizacija teško uklopiti krajnje rokove. Zbog toga su u Vladinu zahtjevu za izmjenama neke mjere prebačene na EU fondove u okviru kohezijske politike i tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira gdje su rokovi provedbe dulji nego u slučaju NPOO-a. Kad je riječ o preusmjeravanju sredstava npr. procijenjeno je da se zbog španjolskog izvođača radova pruga Kutina-Novska neće uklopiti u predviđene rokove pa je taj projekt prebačen na druge EU fondove. Istodobno, za projekt Trga pravde sredstva su povećana za 90 milijuna eura, za energetsku obnovu novi je plan povećan za oko 110 milijuna, za vodoopskrbu je po novom podebljan za 6,5 milijuna (na oko 150 milijuna), a slično je i u dijelu koji se odnosi na javnu odvodnju (povećanje sa 160 na 167 milijuna).

“Ono što je najvažnije: NPOO se ne mijenja zato što se loše provodi niti bi to prošlo kao argument, već ako postoje objektivne okolnosti koje to zahtijevaju”, objašnjava Savić, podcrtavajući kako je Hrvatska u dosadašnjim tranšama ispunila 157 od 157 indikatora. Kaže i da je s već dosad isplaćenih 3,7 milijardi eura bespovratnih sredstava, što je 64 posto ukupno raspoloživih grantova, među prvih četiri-pet članica.