Što karticama, što “kešom”, u zadnjoj godini u kojoj su se cijene u Hrvatskoj izražavale u kunama potrošilo se 254,3 milijarde kuna. Tolika je, naime, ukupna vrijednost računa koje su izdali obveznici fiskalizacije iz svih njome zahvaćenih djelatnosti.

Prema podacima Porezne uprave, lani je u odnosu na godinu prije promet povećan za gotovo 50 milijardi kuna ili 24 posto. Toliko povećanje u ne maloj mjeri posljedica je osjetno većih cijena. Tome u prilog govore i podaci o broju izdanih računa; izdano ih je gotovo 11 posto više nego prethodne godine (2,44 prema 2,2 milijarde).

Istodobno, prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, krajem studenoga potrošačke cijene u prosjeku su bile 13,5 posto više nego godinu dana prije, a 12-mjesečni prosjek inflacije iznosio je nešto više od 10 posto.

Iako je s krajem listopada rast fiskaliziranog prometa u međugodišnjim usporedbama bio tek malo viši, 24,4 posto, samo podaci za prosinac prošle i pretprošle godine ipak sugeriraju trend usporavanja. Prošli mjesec, naime, prijavljen je 21 posto veći promet nego u istom mjesecu 2021., i to na pet posto veći broj izdanih računa.

Kako bilo, podaci o fiskalizaciji dodatni su signal solidnog rasta ukupne osobne potrošnje u 2022., za koju se pak u ovoj godini očekuje da će biti u znaku stagnacije.

Promatraju li se pojedine djelatnosti rast iznosa karticama ili gotovinom plaćenih računa već je lani poprilično varirao, a to je dijelom povezano i s rezultatima turističke sezone, kao i s utjecajem popuštanja epidemioloških mjera (u odnosu na 2021.) na djelatnosti koje su one više pogađale.

Najveći dio evidentiranog prometa u pravilu se odrađuje kroz fiskalne blagajne u maloprodaji. U djelatnosti trgovine na malo (bez motornih vozila) lani je plaćeno računa u vrijednosti 122 milijarde kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu 14,5 mlrd. Ili 13,5 posto više.

Približno polovica maloprodajnog prometa otpada na tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. Naime, super i hipermarketi lani su ostvarili 60,5 milijardi kuna fiskaliziranog prometa ili 7,7 milijardi (14,5 posto) više nego godinu prije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pritom su u blagdanski obilježenom prosincu zabilježili povećanje s 5,6 na 4,7 milijardi odnosno oko 18 posto. Usporedbe radi, približno toliko iznosio je prosječan godišnji porast cijena kategorije hrane i pića, a valja primijetiti i da trgovci u novije vrijeme zapažaju da potrošači danas općenito više paze na akcijske cijene.

Očekivano, u turističko-ugostiteljskom sektoru, tj. u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića porast fiskaliziranog prometa lani je bio znatno veći – premašio je 50 posto; nakon 25 milijardi kuna u 2021. prošle je godine dosegnuo 37,8 milijardi.

Pritom je veći skok zabilježen kod kafića, restorana i drugih objekata koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića. Oni su lani prijavili 22,5 milijardi kuna utrška (osam mlrd. Ili 56 % više nego prethodne godine). Iznos karticama i gotovinom plaćenih usluga smještaja, pak, lani je bio 45 posto veći nego preklani (15,3 prema 10,5 milijardi).

Još jedna dobra turistička godina pridonijela je i osjetnom skoku fiskaliziranog prometa u djelatnosti Prijevoza i skladištenja. Poduzetnici u toj branši potrošačima su izdali računa u vrijednosti većoj od 3,6 mlrd. kuna, što je porast od 48 posto. Iako je to ostvareno i na znatno većem broju izdanih računa, tolikom skoku nemalo je pridonijelo i povećanje cijena uslijed poskupljenja goriva.

Ipak, najveći postotni porast fiskaliziranog prometa lani je zabilježen u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. ti su poduzetnici prijavili više od 2,5 milijarde kuna odnosno 2,2 puta više nego godinu prije.