Visina kamata koje će Slovenija platiti na staru deviznu štednju građanima Hrvatske i BiH, prema presudi Europskog suda za ljudska prava, za Ljubljanu je najproblematičnije pitanje jer bi se glavnica od 257 milijuna eura mogla popeti na čak 880 milijuna, pišu u četvrtak slovenski mediji.

Toliki bi bio ukupan iznos duga Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, ako bi se za proteklih 25 godina obračunale kamate od 6 posto, kako je u presudi naveo sud u Strasbourgu pozivajući se na model kojim su početkom 90-ih namirene štediše Ljubljanske banke u Sloveniji, no Slovenija takvu mogućnost isključuje.

"O visini kamata u ovom bi trenutku bilo neodgovorno špekulirati", izjavila je državna tajnica u slovenskom ministarstvu financija Irena Sodin, prenosi u četvrtak ljubljanski "Dnevnik".

Po njenim riječima, slovenska vlada u vezi s kamatama proučava sve scenarije. Kako ističe, pri tome treba voditi računa o tome da je u međuvremenu došlo do promjene valuta i da više nema njemačke marke u kojoj je bila većina štednih uloga, treba izračunati koju inflaciju u tom razdoblju uvažiti, kakvi su bili predviđeni rokovi isplate te imati u vidu da su neki klijenti imali oročene štedne depozite, a neki štednju po viđenju.

Glavni je razlog što Slovenija osporava mogućnost isplate po 6-postotnoj kamatnoj stopi taj da je slovenskim štedišama dug u višegodišnjim obrocima isplatila Slovenija 90-ih godina, preuzevši obvezu Ljubljanske banke koja je u to vrijeme u Sloveniji normalno poslovala i ostvarivala zaradu, dok je poslovanje Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu bilo onemogućeno pa nisu ostvarivale prihod od kojih su se mogle isplatiti kamate.

Ako bi se na štednju štediša u Hrvatskoj i BiH primijenila kamatna stopa od 1 posto, onda bi to u proteklih četvrt stoljeća na glavnicu duga značilo dodatnih više od 25 posto, dok bi se dug utrostručio ako bi se primijenila kamatna stopa od 5 posto, navodi ljubljanski "Dnevnik".

Predstavnica slovenske vlade za sukcesiju Anja Polak Petrič izjavila je za Slovensku televiziju da je Europski sud za ljudska prava naveo kamatnu stopu od 6 posto jer je krivo protumačio slovenski zakon koji je omogućio isplatu štednje slovenskim štedišama te da bi ta kamata mogla važiti samo za 1991. i 1992. godinu, a nikako za cijelo razdoblje u kojemu štediše čekaju na povrat štednje.

Slovenski mediji navode da bi parlament zakon kojim će se uspostaviti mehanizam za verifikaciju štednih uloga i postupak isplate mogao prihvatiti u drugom kvartalu ove godine. Prema presudi suda u Strasbourgu, on mora biti potvrđen najkasnije 16. lipnja, godinu dana od pravomoćne presude kojom je Slovenija proglašena odgovornom za povrat devizne štednje Ljubljanske banke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

To ne znači da će isplata početi odmah, a visoki predstavnici slovenske vlade navode da bi to moglo početi iduće godine te da će za implementaciju presude biti potrebno više godina.