Zamah, odnosno “momentum”, ključna je riječ na svjetskim burzama u 2025. godini. Strategije koje su donosile dobit nastavljaju to činiti s nevjerojatnom upornošću, a ulagači koji su se kladili na pobjednike bivaju bogato nagrađeni. Iako bi bilo hrabro kladiti se protiv takvog trenda, postoje načini kako sudjelovati u rastu, a istovremeno se zaštititi od potencijalno bolnog pada.

Energija

Hrvatska doslovno leži na ‘blagu’, no ekonomisti upozoravaju da bez tri ključna poteza neće biti ozbiljnog iskoraka

Prema analizama koje prenosi Reuters, zamah kao strategija donosi natprosječne prinose veći dio posljednjih 50 godina. No, ova je godina bila iznimno “vruća”, bilo da se radi o naizgled nezaustavljivom rastu svega povezanog s umjetnom inteligencijom (AI) ili skoku cijene zlata, koje se dugo smatralo sigurnim utočištem.

Priljev sredstava u mnoge fondove (ETP) temeljene na zamahu dosegnuo je rekordne razine. Primjerice, jedan BlackRockov aktivni ETF s temom umjetne inteligencije prikupio je 7 milijardi dolara u prvoj godini, dok su globalni ETP-ovi vezani uz zlato u rujnu zabilježili najveći mjesečni priljev u povijesti. S druge strane, fondovi usmjereni na “kvalitetne” dionice bilježe odljeve, a obrambeni sektori tržišta, poput robe široke potrošnje, pali su na najniže razine u više desetljeća u odnosu na šire tržište.

Što pokreće ovaj trend?

Na prvom mjestu stoje iznimno snažne teme koje pokreću ove trendove. Umjetna inteligencija će gotovo sigurno promijeniti svijet, a velike tehnološke kompanije planiraju ove godine potrošiti gotovo pola bilijuna dolara na razvoj svojih AI sposobnosti. To, razumljivo, potiče proizvođače čipova poput Nvidije, čija je tržišna kapitalizacija nedavno premašila 5 bilijuna dolara.

Zlato također podržavaju snažni faktori. Loše stanje bilanci mnogih država dovodi u pitanje percipiranu sigurnost državnih obveznica i potiče strah od dugotrajne inflacije.

Strukturne promjene na tržištu

Ipak, ovdje doprinose i strukturne promjene na samom tržištu.

Jedna od njih je porast broja malih, individualnih ulagača. Prema podacima SIFMA-e, oni sada čine oko 20% globalnog dioničkog tržišta, što je porast s otprilike 15% u 2019. i 10% u 2010. godini. Veće sudjelovanje malih ulagača obično je povezano s tržištima koja su više vođena sentimentom nego fundamentalnim pokazateljima.

Druga promjena je ekspanzija ETF-ova (Exchange-Traded Funds). U Sjedinjenim Američkim Državama danas postoji više ETF-ova nego izlistanih dionica, a samo u prvoj polovici ove godine na tržište je stiglo 469 novih. Kako se novac slijeva u ETF-ove koji prate glavne indekse ili dominantne teme, najveće dionice postaju još veće. Mnogi ETF-ovi eksplicitno pokušavaju uhvatiti zamah na tržištu nudeći ulagačima izloženost “košarici” trenutnih pobjednika.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

S obzirom na ove tematske i strukturne sile, teško je kladiti se protiv zamaha. No, ako je povijest učiteljica, u nekom trenutku mora doći do preokreta. A taj preokret mogao bi biti vrlo oštar.

Fokus na kvalitetu kao sigurna luka

Ovo ostavlja ulagače u izazovnoj poziciji. Što više dionice i drugi miljenici zamaha rastu, to će ulagači više željeti zaštititi svoje portfelje od nagle promjene na tržištu. Ipak, vjerojatno će htjeti i sudjelovati u rastu dok god on traje – jer bi mogao potrajati još neko vrijeme.

Ne postoji strategija koja ovdje može jamčiti uspjeh, ali fokus na fundamentalne vrijednosti vjerojatno će pomoći.

Globalne “kvalitetne” kompanije – one koje imaju dobre pokazatelje profitabilnosti i stabilnosti zarade – u gubitničkom su nizu u odnosu na MSCI World Index od početka 2024. godine. To je posebno izraženo u Europi, gdje su valuacije kvalitetnih kompanija trenutno ispod 40-godišnjeg prosjeka. To bi mogla biti prilika za vješte odabiratelje dionica da kupe snažne kompanije po razumnim cijenama.

Dok su neke kvalitetne kompanije u industrijama koje imaju koristi od AI teme, mnoge se mogu naći i u sektorima s manje izravne izloženosti, uključujući financijski sektor, zdravstvo i diskrecijsku potrošnju.

A što sa zlatom?

Gdje pronaći sigurno utočište ako cijena ultimativne zaštite – zlata – počne padati?

Možda iznenađujuće, dionice rudarskih kompanija koje se bave iskopavanjem zlata, unatoč rastu od preko 100% ove godine, i dalje izgledaju jeftino u odnosu na povijesne prosjeke, s obzirom na brzi rast njihove zarade. Njihove su cijene formirane kao da je cijena zlata znatno niža nego što jest, što stvara veliki diskont u odnosu na trenutnu i buduću cijenu. Ako cijene zlata ostanu visoke, rudari će generirati ogromne količine gotovine. Ako cijene padnu s rekordnih razina, njihove dionice mogu doživjeti pad, ali se očekuje da će njihova zarada ostati robusna.

Rizik od sloma

U konačnici, zamah bi se mogao slomiti, a ne samo zaustaviti, zbog nekog nepredviđenog događaja koji bi preokrenuo financijska tržišta, pogotovo ako taj događaj rezultira ponovnim rastom globalnih kamatnih stopa. U tom slučaju, moglo bi biti malo mjesta za skrivanje za dioničke ulagače, barem kratkoročno. No, čak i u takvom scenariju, fokus na fundamentalne pokazatelje vjerojatno će ublažiti pad.

(Stavovi izneseni u ovom tekstu su osobni stavovi autorice, Helen Jewell, CIO za međunarodne fundamentalne dionice u BlackRocku. Kolumna je isključivo edukativne prirode i ne bi se trebala tumačiti kao investicijski savjet. Izneseni stavovi ne odražavaju nužno stavove Reuters Newsa.)