Predsjednik Republike Ivo Josipović u srijedu je raspisao izbore za 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu za 25. svibnja.

Josipović je građane pozvao da izađu na izbore, koji su važni jer se njima odlučuje i o hrvatskoj sudbini. Na kraćoj tiskovnoj konferenciji na Pantovčaku kazao je da očekuje veću izlaznost i kampanju koja se treba voditi o europskim pitanjima, "a ne o plaćama zastupnika ili ustašama i partizanima".

Zastupnici u Europski parlament biraju se tajnim glasovanjem na neposrednim izborima, temeljem općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, na petogodišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora.

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbore u EP imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka.

Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 4. travnja.

Zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju. Birači, naime, mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako njihov broj za pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Prvi izbori za članove EP-a iz Hrvatske održani su 13. i 14. travnja prošle godine te je, sukladno odredbama iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, izabrano 12 članova.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Pobijedila je lista HDZ, HSP AS, BUZ s 32,86 posto glasova i osvojila šest mandata, druga je bila lista SDP, HNS, HSU s 32,07 posto i pet mandata, a izborni je prag s 5,77 posto prošla i lista Hrvatskih laburista. Odaziv je bio rekordno niskih 20,83 posto. Najviše preferencijalnih glasova osvojili su Tonino Picula (SDP, 112.559) i Ruža Tomašić (HSP-AS, 64.758). Osim njih dvoje u EP ušli su Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Zdravka Bušić iz HDZ-a, Biljana Borzan, Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović Jakovina (SDP) te laburist Nikola Vuljanić.

Oni su svoje dužnosti u EP-u preuzeli 1. srpnja prošle godine, odnosno po ulasku Hrvatske u EU. Mandat im završava 1. srpnja, kada će nakon što budu provedeni izbori u svim zemljama članicama EU, biti izabran novi saziv EP-a.

U predstojećem sazivu Europskog parlamenta (2014.-2019.) Hrvatska će imati jednog člana manje nego do sada jer se broj zastupnika u EP smanjuje sa 766 na 751. Države članice mogu u EP-u imati minimalno 6 i maksimalno 96 zastupnika, proporcionalno broju stanovnika. Izbori će se u državama EU-a održati između 22. i 25. svibnja.

Izbori za postojeći saziv EP-a održani su između 4. i 7. lipnja 2009. godine. Europska pučka stranka (EPP) osvojila je 36 posto glasova (265 mandata), socijalistima (PES) pripalo je 25 posto (184 mandata), liberalima (ALDE) 11,4 posto (75), zelenima 7,5 posto (55 mandata), konzervativcima i reformistima (ECR) 7,3 posto (54), a krajnjoj ljevici 4,8 posto (35 mandata).

Josipović je odluku o raspisivanju izbora raspisao temeljem Zakona o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament i ona će stupiti na snagu objevom u Narodnim novinama u petak, 21. ožujka.