Stanje u stočarstvu je neodrživo te se unaprijed ispričavamo potrošačima ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena naših proizvoda. S globalnim poremećajima izazvanim pandemijom koronavirusa, dugotrajnom sušom te enormnim rastom cijena žitarica i uljarica s kojima je stočna hrana poskupjela i 95% ne možemo više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje. Cijene mesa su na povijesnom minimumu i više nemamo alata kojima bismo konkurirali uvoznom mesu, koje na naše tržište stiže po dampinškim cijenama, ispod razine proizvođačkih, poručili su ovih dana hrvatski stočari upozorivši kako je sektor proizvodnje mesa, mlijeka i jaja pred kolapsom, piše Večernji list.

Štete u stočarstvu, prema procjenama Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), iznose već 1,5 do dvije milijarde kuna pa stočari traže od države da intervenira i na vrijeme spriječi nagomilavanje dugova proizvođača, moguće gašenje farmi i rasprodaju stoke, a u konačnici, kao posljedicu globalnih kretanja, i rast cijena krajnjih proizvoda za potrošače.

Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kuna. I da junetina poskupi i za pet kuna, tovljači bi bili na nuli, a potrošači bi se sigurno okrenuli jefftinijem mesu iz uvoza, kazao je stočar Darko Celovec. Iz sektora su tako odaslani apeli Vladi i resornim ministarstvima za jednokratnom pomoći i ranijom isplatom regularnih potpora, a jedna od opcija svakako je i obnova državnih robnih zaliha – kako bi što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica ostala “kod kuće” za potrebe domaće proizvodnje, umjesto već po ustaljenom pravilu – u izvozu.

Stočna hrana, naime, u nekim proizvodnjama čini već više od 70% ukupnih troškova. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako su još prije dva mjeseca na sastanku s premijerom i predstavnikom Ministarstva gospodarstva predlagali da se dio ovogodišnjeg uroda kukuruza otkupi u robne zalihe, kako bi se u najkritičnijim trenucima moglo intervenirati prema stočarima koji od ukupne potrošnje kukuruza u Hrvatskoj od 1,4 milijuna tona, trebaju oko milijun.

“S obzirom na enorman izvoz te klimatske i druge nepogode koje nam prijete, u robnim rezervama treba biti barem 300.000 tona kukuruza, ječma i pšenice. Svaka država mora voditi brigu o strateškim zalihama. U Mađarskoj su trgovci obvezni u silosima čuvati do 25% otkupljenih količina, a u nas, kako neformalno doznajem, zaliha praktično nema. No ni dan-danas nije nam ponuđeno nikakvo rješenje, a kukuruz odlazi van”, upozorava Bobetić.

Cijene kukuruza danas su dvostruko veće nego lani, a na tržište EU (nešto i u treće zemlje), izvozimo enormne količine. Od 2013. do 2018. prosječno se izvozilo oko 600 tisuća tona domaćeg kukuruza, u 2019. 868 tisuća, u 2020. 1,2 milijuna tona. Sa zadnjim tromjesečjem 2020. i u prvih sedam mjeseci 2021. već je izvezeno blizu 1,2 milijuna tona, a kako se najviše kukuruza izvozi upravo u zadnjem tromjesečju, izvoz kukuruza ove će godine zasigurno nadmašiti povijesni rekord iz 2020., napominje. S druge strane, kako je urod kukuruza ove godine manji, prijeti opasnost da će Hrvatskoj nedostajati najmanje nekoliko stotina tisuća tona.

“Prošle godine kukuruz smo izvezli za 153 eura po toni, a u prvih sedam mjeseci ove godine uvozili po prosječnoj cijeni od 207 eura, što je za stočare, koji ga moraju kupovati, neodrživo”, poručuje Bobetić.

Prema zadnjem dostupnom izvješću Državnog ravnateljstva za robne zalihe pri Ministarstvu gospodarstva, krajem 2018. procijenjena vrijednost robnih zaliha iznosila je 511,7 milijuna kuna, od čega otprilike polovica otpada na hranu. Među poljoprivredno-prehrambenim proizvodima najzastupljeniji su pšenica (18% zaliha), kukuruz (6%), juneće meso (6%), šećer (5%), cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve (po 4%) te svinjsko meso i riblje konzerve (2%).

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

“U robnim rezervama se nalazi ona količina kukuruza koja je potrebna za izvanredne situacije, a podatak o količinama kukuruza u robnim zalihama je povjerljiv. Robne zalihe koriste se isključivo za izvanredne situacije ugroze, a ne za tržišne intervencije zbog načela Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU. Ova Vlada ni u jednom trenutku krize nije stajala po strani pa to neće niti sada, aktivno i kontinuirano prati situaciju i razmatra sve mogućnosti zaštite hrvatskih stočara te će po potrebi i u slučaju produbljivanja krize i procjene izvanredne situacije ugroze reagirati putem svih raspoloživih mehanizama”, odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.