Nepovoljni tržišni položaja proizvođača voća i povrća razlog je zašto ne ostvaruju svoj puni potencijal pa je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća od 2019. do 2023., a koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja.

Plan predviđa pet mjera za ključna područja intervencije: izrada projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre, izgradnja javne infrastrukture za skladištenje uz korištenje obnovljivih izvora energije, edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija, digitalizacija skladišta/distributivnih centara i uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane. “Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišta, upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti. Ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost proizvođača, a na njima je da se dobro organiziraju, udruže i zajedno bore za tržište. Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje i tražimo model od kojeg će i proizvođači i potrošači imati najviše koristi”, objašnjava Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede.

U sljedeće tri godine u planu je izgradnja sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5000 tona (3000 za voće i 2000 za povrće) te 13 skladišnih centara za voće i povrće, svaki po 3000 t. Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i percepciji hrvatskog voća i povrća.