Globalni sustav za nadzor i kontrolu nad gripom (GISRS) ove godine obilježava 70 godina postojanja. Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osnovan je 1952. godine da bi motrio česte promjene u virusima gripe i planiranjem cjepiva na temelju podataka o podtipovima gripe koji su u cirkulaciji, umanjio opći utjecaj ove sezonske bolesti. U tu su međunarodnu platformu danas uključena 142 nacionalna centra za praćenje gripe u 112 zemalja diljem svijeta, među njima i Hrvatske, i još šest suradnih centara WHO-a.

Ova je platforma izvrsno poslužila u vrijeme pandemije koronavirusa jer se kroz već uhodani mehanizam konzultacija moglo brže reagirati na pojavu novog virusa SARS-CoV-2. Pokazalo se da će GISRS imati nezaobilaznu ulogu u praćenju kretanja gripe i drugih respiratornih virusa s pandemijskim potencijalom.

“Povijest naše suradnje s GISRS-om dulja je od 20 godina, a ta je platforma definitivno bila jedna od važnih karika i u pandemiji COVID-19. Zahvaljujući članstvu na GISRS-u prati se virus gripe koji je sklon promjenama, a radi se i o izolacija virusa, kako na stanicama, tako i na staničnoj kulturi, čime se omogućava daljnja karakterizacija virusa. Naša je obaveza da odabrane izolate šaljemo u London, gdje se onda zajedno s ostalim izolatima, a tamo se prikupi oko 20.000 izolata gripe godišnje, odabiru sojevi koji će ući u cjepivo za sljedeću sezonu”, rekla je za Novi list dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“U laboratorijima HZJZ-a tako su izolirali i koronavirus, ali ne zato da bi ga dijelili i slali u druge države, nego se ti uzorci koriste za interne potrebe testa neutralizacije. To je test kojim se određuje prisutnost neutralizacijskih protutijela nakon preboljenja ili nakon cijepljenja, na temelju kojeg se može utvrditi koliki je titar tih protutijela, odnosno koja je šansa da će se zbog prisutnosti takvih protutijela spriječiti pojava bolesti ili težih oblika bolesti u kontaktu s virusom. Za razliku od svih protutijela koja se detektiraju komercijalnim metodama, ova baš neutraliziraju virus”, tumači Tabain.

Iako je smrtnost od gripe niska, kreće se oko 0,1 posto, cjepivo protiv gripe svake se godine usklađuje s pretežnim sojevima za koje se procjenjuje da će biti dominantni u nadolazećoj sezoni, a cijepe se sve rizične skupine građana, stariji od 65 godina i osobe slabijeg imuniteta kako bi se izbjegli smrtni slučajevi i teža oboljenja kao posljedica gripe.

Posljednja je “prava” sezona gripe bila ona u zimi 2019./2020. godine, neposredno pred pandemiju koronavirusa.

“Već se pojavio covid-19, a mi smo još uvijek bili u sezoni gripe koja kod nas kreće obično sredinom prosinca, a onda eskalira oko Božića i Nove godine. U vrijeme kad se pojavio koronavirus, mi smo još uvijek intenzivno testirali virus gripe”, rekla je Tabain.

Tada je nastupilo potpuno zatišje, da bi se gripa opet pojavila 17. kolovoza, kad su detektirani prvi slučajevi gripe kod osoba koje su boravile na Jadranu. Uslijedilo je manje bolničkih infekcija tijekom kolovoza i rujna, a onda se situacija smirila.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“U toj međusezoni imali smo redovito, svaki tjedan, po nekoliko slučajeva gripe, što nije uobičajeno. Bilo ih je 200-tinjak do listopada, kad se situacija primirila. Ali od prosinca svaki tjedan detektiramo oko 40 slučajeva gripe tjedno. Uglavnom su to AH3 podtip, i pojedinačni slučajevi H1N1 pandemijskog soja gripe, ali on se javi doista sporadično, jedan do dva slučaja u 14 dana. No, gripa još uvijek ima priliku pokazati svoje lice”, kaže virologinja HZJZ-a.

Osim virusa gripe, i naravno omikrona, laboratoriji HZJZ-a potvrdili su i prisustvo respiratornog sincicijskog virusa (RSV). U pravilu se ranijih godina na Zavodu radilo 10.000 analiza tijekom sezone gripe, a broj je za vrijeme pandemije drastično smanjen. No, čak i u tom smanjenom broju detektirali su značajan broj pozitivnih uzoraka gripe, što znači da bi smirivanjem pandemije gripa mogla doći do izražaja.

Virolozi HZJZ-a slažu se da su dvije godine nošenja maski mogle ostaviti traga na naš imunitet jer se on jednostavno nije imao prilike”boostati” u kontaktu s drugim virusima. Tako bi nam i prehlade ubuduće mogle teže padati, i »baciti« nas u krevet kao i gripa.

“U pravilu se s virusima sretnemo u djetinjstvu i razvijemo neki bazični imunitet, ali budući da su ti virusi stalno prisutni, onda svoj imunitet obnavljamo ili održavamo aktivnim na način da kad dođemo u kontakt s virusom, da se sve stanice koje to pamte malo aktiviraju, obnove, i u pravilu nas štite od pojave bolesti”, objašnjava Tabain.

“Kako nosimo maske, ne podražujemo taj naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitnes… Tako se već pokazalo da i infenkcije virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike”, upozorava Tabain.

Ali takvo stanje ne bi trebalo dugo potrajati jer ćemo prestankom nošenja maski opet biti u kontaktu sa svim mikroorganizmima i funkcionirati kao i ranije.