Ovogodišnji plan financiranja kroz izdavanje obveznica Ministarstvo financija odradilo je još početkom srpnja, a otada smo imali samo dvije operacije kratkoročnog financiranja putem trezorskih zapisa. Danas kreće i završna serija upisa trezoraca u ovoj godini, ciljanog iznosa 1,6 milijardi eura ili nešto više od iznosa skorog dospijeća.

Kad je riječ o dugoročnim instrumentima, uz refinanciranje 4,8 milijardi eura dospjele glavnice duga, novim izdanjima pokriven je i dio planiranog proračunskog manjka, pa se u tri ovogodišnja izlaska na tržište obveznica država zadužila (na domaćem tržištu i u inozemstvu) za ukupno šest milijardi eura. S kolikim će se povećanjem javnog duga u apsolutnim iznosima na razini opće države zaključiti ova godina, tek će se vidjeti, ali mjereno udjelom u BDP-u izvjestan je nastavak njegove silazne putanje zbog i dalje bržeg rasta nominalnog BDP-a (realni rast plus inflacija).

Procjena Vlade je da će se s lanjskih 57,4 posto razina duga na kraju 2025. svesti na 56,3 posto BDP-a. Isti trend očekuje se i dogodine (smanjenje na 56%), iako se na središnjem državnom proračunu za 2026. planira manjak od 4,1 milijardu eura ili za oko 300 milijuna više nego ove godine.

Usporedno s povećanjem deficita centralnog proračuna, iduća je godina u pogledu obveza po dospijećima obveznica znatno manje opterećena. Na naplatu ne dospijeva nijedna inozemna, već samo dvije domaće (u srpnju i prosincu), i to ukupne veličine nešto više od dvije milijarde eura.

Debitantsko izdanje

No, zato će 2027. (i) u pogledu otplata biti znatno zahtjevnija. Kritičari ekspanzivne, prociklične fiskalne politike, koji Vladi prigovaraju da razdoblje razmjerno snažnog gospodarskog rasta proteklih nekoliko godina nije iskorišteno za stvaranje fiskalnih rezervi pritom uglavnom upiru prstom upravo na 2027., jer će priljevi europskog novca kao jedan od zamašnjaka rasta posljednjih godina s njom osjetno splasnuti (istek Mehanizma za oporavak i otpornost). U 2027. na naplatu. tj. refinanciranje dolazi čak 5,2 milijarde eura glavnice obvezničkog duga.

To uključuje i dva aktivna domaća izdanja obveznica u kojima participiraju i tzv. mali ulagatelji, i to 750 milijuna eura. Uz lani izdane trogodišnje u koje su uložili 159 milijuna eura, tu su i dvogodišnje iz ožujka ove godine (kojima su refinancirane prve tzv. narodne obveznice) u kojima su sudjelovali s nešto više od 590 milijuna eura. Zna li se da su u “debitantskom narodnom” izdanju fizičke osobe (što uključuje i obrtnike) participirale 1,33 milijarde eura, to znači da su veći dio po dospijeću odlučili unovčiti.

Dijelom su razlog tomu niži prinosi kao rezultat smanjenja referentnih kamatnih stopa; s njihovim spuštanjem smanjila se i razlika prinosa na državni dug u odnosu na kamate na oročene depozite. U međuvremenu su tzv. retail investitori općenito više prigrlili kratkoročne državne papire. U trezorskim zapisima trenutačno imaju 3,75 milijardi eura, od čega se nešto više od trećine, 1,33 milijarde eura, odnosi na tromjesečno izdanje iz rujna ukupno vrijedno nešto više od 1,5 milijardi.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Uoči njegova dospijeća (18. prosinca) Ministarstvo je u pozivu na upis prinos za građane utvrdilo nešto niže nego u prethodnih nekoliko serija – na 2,5 umjesto 2,6 posto godišnje. To je i dalje za približno pola postotnog boda više od tržišnih kamatnih stopa uz koje su u kratkoročni državni dug spremni ulagati veliki, tzv. kvalificirani investitori.

Parkiranje viškova

Isto tako, toliki povrat i dalje je poticajan u smislu mobilizacije štednje jer su se u međuvremenu i smanjivale i kamate na bankovna oročenja.

Stoga je realno očekivati da će dio od ukupno 28.424 “mala ulagatelja”, kao i dosad, iskoristiti opciju automatskog reinvestiranja, bez čekanja isplate. Trezorci najkraće ročnosti prepoznati su inače kao atraktivan način privremenog “parkiranja” viškova likvidnosti, posebice kod obrtnika i poduzetnih ili imućnijih pojedinaca.

Tome u prilog govori i prosječan iznos uloga od 46.700 eura kod zapisa te ročnosti (kod jednogodišnjih je oko 35 tisuća). Što se tiče interesa u prvom krugu, na to koliko će novih ulagatelja privući nova ponuda trezorskih zapisa i koliko će se postojećih odlučiti za opciju reinvestiranja, zona je nagađanja.

Na to će najviše utjecati raspoloženje “velikih malih” ulagatelja, odnosno stanje njihove likvidnosti koja je u rujnu bila, uz ostalo, i pod utjecajem turističke sezone. Hoće li iduće godine država već u prvom kvartalu izaći i na tržište obveznica, što je obično slučaj, također je teško reći.

No, inače je uobičajeno i da otprilike u tom razdoblju padaju i prva dospijeća obvezničkih dugova, što iduće godine slijedi tek sredinom srpnja i to za razmjerno manje izdanje od 400 milijuna eura, dok preostalih 1,6 milijardi na naplatu dolazi tek u prosinca.

Naravno, plan financiranja podrazumijeva i potrebe vezane uz proračunski deficit. Tako su prema računu financiranja za 2026. primici od izdanja vrijednosnih papira predviđeni u iznosu 4,46 milijardi eura, što je znatno manje nego ove godine, ali i više nego dvostruko u odnosu na otplate. U svakom slučaju, u pogledu obveza po dospijećima u Katančićevoj imaju barem fleksibilniju situaciju za odabir najpovoljnijeg trenutka za izlazak na tržište s obzirom na stanje na tržištu.