U nedavno objavljenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlada je, među ostalim, korigirala i projekcije vezane uz realni rast izvoza i uvoza roba i usluga u 2018., što je objasnila slabijim ostvarenjem robne razmjene u dosadašnjem dijelu godine.

U svibnju i lipnju godišnji rast izvoza bilježi blago ubrzanje, ali preliminarni podaci DZS-a sugeriraju da je u prvoj polovici godine, mjereno u kunama, robe izvezeno za 51,3 mlrd. kuna, što je i dalje skromnih dva posto nominalnog rasta. Izraženo u eurima, porast (zbog efekta tečaja) iznosi nešto većih 2,4 posto. Istodobno, u odnosu na 5-mjesečni skor blago je ubrzao i rast uvoza čija je vrijednost u prvom polugodištu dosegnula nepunih 86 mlrd. kuna ili 5,5% više nego lani.

Rezultat takvih kretanja je i povećanje vanjskotrgovinskog deficita za gotovo 3,5 milijarde kuna, na 34,6 mlrd., te pad pokrivenosti uvoza izvozom sa 61,8 na 59,7 posto. Promatrano prema tržištima, izvoz u EU na koji otpada više od dvije trećine hrvatskog izvoza robe, nastavlja razmjerno solidnim stopama rasta, ali onaj izvan EU, a tu se značajem ističu zemlje CEFTA-e odnosno susjedna tržišta bivše države, sredinom godine je manji nego lani.

U EU je ove godine izvezeno 7,6 posto ili 2,5 milijarde kuna više nego lani, ali je izvoz izvan EU pao za milijardu kuna ili 8,4 posto. Istodobno, uvoz je povećan i iz EU i iz zemalja izvan Unije.  Detaljnija slika zasad je dostupna za prvih pet mjeseci, a prema njoj, na tržišta glavnih trgovinskih partnera Hrvatske izvoz raste više od ukupne stope (u Italiju 10, u Njemačku 16%), ali je istodobno u BiH manji 2,4%, a u Srbiju čak 9%. Pad izvoza na ta susjedna tržišta dio analitičara sklon je povezati i s posljedicama krize Agrokora čija je regionalna retail mreža godinama ne baš zanemarivo pridonosila i izvozu domaće industrije, posebice prehrambene.