U prošloj godini hrvatski izvoz nije dosegnuo rekordnu 2019., ali je s obzirom na izvanredno stanje na svim najvažnijim tržištima završila s puno boljim brojkama nego se očekivalo.

Ukupno je prema prvim, preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvezeno 14,79 milijardi eura vrijednih roba, za 432 milijuna eura manje nego 2019., odnosno 2,9 posto.

Polovicom godine, kada je većina europskih zemalja proglasila lockdown, pad je na godišnjoj razini bio obeshrabrujući.

U svibnju je izvoz bio toliko potonuo da je anulirao pozitivna ostvarenja iz prva tri mjeseca i na godišnjoj razini izvoz prvih pet mjeseci pao za čak 9,5 posto.

Promjena smjera

No, kao što je ulazak Hrvatske u EU pridonio velikom otvaranju i internacionalizaciji hrvatskog gospodarstva, tako je i epidemiološka situacija još više potaknula proizvođače da se za opstanak još manje oslanjaju samo na domaće tržište.

U drugom dijelu godine uspostavili su se opet kanali prodaje u drugim zemljama, a iz podataka koje je državna statistika detaljnije predstavila, onih za prvih jedanaest mjeseci, vidljivo je da izvoz hrane i živih životinja za više od 9 posto premašio izvoz u istom razdoblju prethodne 2019., u kojoj je dosegnuta dotad najviša razina.

Izvezeno je 1,6 milijardi eura, a kako je istodobno uvoz hrane i životinja značajno pao, standardno velika razlika i dominacija uvoza stopila se i iznosi 740 milijuna eura.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

I u prerađivačkoj industriji prehrambena i proizvodnja i pića u ovoj su godini uspjeli ostati na rekordnim rezultatima iz 2019. – u jedanaest mjeseci izvezeno je 1,42 milijarde eura, što je 0,7 posto slabiji rezultat, a tomu je pridonio nešto slabiji izvoz pića, dok je izvoz prehrambenih proizvoda povećan za 0,8 posto.

Možda jedna od najvećih iznimki u većoj orijentaciji na strano tržište lani je bila farmaceutska proizvodnja. U odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2019. bilježi pad prodaje na drugim tržištima za 2,7% s ostvarenih 948 milijuna kuna, dok je u Hrvatsku uvezena rekordna vrijednost lijekova i drugih proizvoda farmaceutske industrije, čak 1,5 milijardi eura ili 22 posto više na godišnjoj razini.

Za ovu branšu “kruha” je bilo dovoljno na domaćem tržištu, pa njezina rekordna izvozna godina tako ostaje 2017. u kojoj je izvezeno 1,15 milijardi eura. Među najvećim “žrtvama” korone među izvoznicima su industrije odjeće, prerade drva i proizvodnja namještaja, te motornih vozila i prikolica, dok se pozitivnim rezultatom među industrijalcima izdvaja proizvodnja električne opreme, koja je lani uspjela povećati izvoz za 7,4% i prihod od preko milijardu eura.

Gledamo li po zemljama, pred kraj 2020. tradicionalno glavno izvozno tržište Italije nakon gubitka prve pozicije počinje se opravljati, pa je na kraju u jedanaest mjeseci godišnji pad izvoza bio ublažen na 13 posto, s tim da je u prvom polugodištu pad iznosio 23 posto.

U Njemačku, koja je unatoč padu vodeće tržište, oporavak je bio započeo nešto ranije nego s Italijom, a u jedanaest mjeseci pad je u odnosu na 2019. iznosio oko 5% s ostvarenih 1,77 milijardi eura izvoza.

Pregled po tržištima

Na šest od deset glavnih tržišta izvoz je u jedanaest mjeseci oslabio, a Italiju i Njemačku negativan predznak imaju još Slovenija, BiH, Austrija i Srbija, s tim da se prema kraju godine bilježi usporavanje pada.

Rast, uz Mađarsku, koja će obilježiti lanjsku izvoznu statistiku zahvaljujući zatvaranju sisačke rafinerije i slanja sirove nafte na preradu u mađarsku Molovu rafineriju, bilježi se još i sa SAD-om, te Francuskom i Rumunjskom.

Među zemljama koje se još izdvajaju po boljem izvoznom “skrou” još se izdvajaju Turska i Velika Britanija, a nakon dugo vremena rast se bilježi i u Rusiji.

Ukupno će, inače, prema prvoj procjeni službene statistike, biti i puno povoljniji odnos izvoza i uvoza, jer budući da je u 12 mjeseci uvoz pao za 8,9%, na 22,75 milijardi eura, vanjskotrgovinski deficit biti će 65 posto, četiri postotna boda bolji nego u 2019.