Uvijek su kao nositelji izvoza, ali i uvoza, u prvom planu bili veliki poduzetnici, a kako je struktura doista raspoređena po veličini poduzetnika i kakav je trend nakon ulaska u EU detaljniju sliku daje usporedba podataka koju su odradili statističari u DZS-u.

Nažalost, podaci ne obuhvaćaju turbulentnu 2022., u kojoj je došlo do velikih odstupanja po vrijednosti, sektorima i veličini poduzeća u robnoj razmjeni jer bi svakako ostavilo traga dramatično iskazivanje vrijednosti koju su iskazali trgovci plinom.

Eksplozija vrijednosti
Tri najveća zakupca kapaciteta LNG terminala, PPD, MET i MVM u godišnjim financijskim izvješćima za prošlu godinu prijavili su više od 5 milijardi eura izvoza, (a ukupno je ostvareno bilo 24 milijarde eura), i to bez eura uvoza.

Iako PPD godinama objašnjava kako ne spada u red klasičnih izvoznika, jer se u njihovom slučaju radi o prihodima od trgovine na vanjskim tržištima, označeni su u kategoriji najvažnijih izvoznika u hrvatskom gospodarstvu. A te 2014., od kada se u DZS-ovim statistikama prate kretanja, PPD je tek počeo ostavljati vidljiv trag.

No, od tada zabilježenih 10,5 milijardi eura izvoza, najveći doprinos dale su velike tvrtke, a generirale su 45% tadašnjeg izvoza. U narednim godinama izvoz je nastavio rasti, do 18,3 milijardi eura u 2021., kada je učešće velikih kompanija spalo na 29,3%.

Pritom je zanimljivo da tako drastična promjena nije zabilježena kod mikro, malih i srednjih poduzetnika, već je eksplodirala vrijednost, shodno tomu i udjel u izvozu, u kategoriji “nepoznato”. Sudeći prema objašnjenju DZS-a za podatke o poduzetnicima u toj kategoriji, može se zaključiti da su nakon ulaska Hrvatske u EU intenzivirane aktivnosti tzv. “nerezidenata”.

U 2014. vrijednosti izvoza koju su poduzetnici u toj grupi ostvarivali bila je u odnosu na ostale najmanja: u ukupnom izvozu njihov je udjel bio 4,9%, da bi u 2021. ta poduzeća s udjelom od čak 25,4% u izvozu postala neznatno manje važna od velikih kompanija.

Sličan trend primjetan je i u realizaciji uvoza u tom intervalu, gdje su prije devet godina najveći obol davali veliki hrvatski poduzetnici. Od 17,3 milijarde eura vrijednih poslova odradili su gotovo 29%, a skupina ‘nepoznati’ bila je zaslužni za 3,7% uvoza. U 2021. zasluga velikih domaćih kompanija u realizaciji 28,4 milijarde eura uvoza bila je 29%, a skupina ‘nepoznati’ realizirala je 19% tog iznosa.

Poduzetnici ‘nerezidenti’ povukli su i smanjili udjel srednje velikih tvrtki u ukupnoj realizaciji i izvoznih i uvoznih poslova. U 2014. u izvozu su pridonosili sa 23%, a u 2021. pali su na 19,6%, dok je u uvozu njihovo učešće u tom razdoblju palo sa 22,1 na 17,7%.

Mikro poduzetnici, s manje od 10 zaposlenih, pojedinačno su slabi, ali zajedno imaju važnu izvoznu ulogu. U 2014. njihovo je učešće činilo 13% ukupnog robnog izvoza i očuvalo je tu razinu u promatranom razdoblju, no s druge strane, uz “nerezidente”, ta poduzetnička skupina jedina je koja bilježi rast u udjelu uvoznih poslova.

U 2014. zaslužni su bili za 14,8%, a u 2021. za 16,3% uvoza. Mali poduzetnici (od 10 do 50 zaposlenih), 2014. su ostvarivali 12% izvoza i tu razinu su zadržali i u 2021. U uvoznim poslovima sudjelovali su sa 20% na početku, a 18% na kraju promatranog razdoblja. Srednje velika poduzeća (od 50 do 250 zaposlenih), smanjila su, pak, participaciju u ukupnoj robnoj razmjeni, sa 23% na 19,6% u izvozu te sa 22 na 17,7% u uvozu.

Poljoprivrednici više – izvoze
Gleda li se djelatnosti i veličinu poduzeća, zanimljivi su podaci za najosjetljiviji sektor poljoprivrede, u kojoj mikro poduzetnici standardno traže zaštitu i prozivaju velike zbog pretjeranog uvoza. Mala poduzeća u ovom segmentu ostvaruju najveću vrijednost izvoza, ali uvjerljivo i najveći uvoz.No u cijelom promatranom razdoblju uočljivo je da veliki poljoprivredni poduzetnici uvoze najmanje, manje čak i od mikro poduzetnika.

A mikropoduzeća, pak, po podacima iz 2021., uvoze gotovo jednak iznos koliko uspiju i prodati na stranim tržištima, te čak uvezu više nego velika poduzeća (87 naprama 83 milijuna eura). Ukupno gledajući, svi poduzetnici u ovoj djelatnosti izvoze više nego uvoze.

U prerađivačkoj industriji, gdje se ostvaruje najveći dio robne razmjene i gdje je primjetniji skok u ukupnoj vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz, doprinos rastu u oba smjera dala su mikro i mala poduzeća, kod kojih su vrijednosti i uvoznih i izvoznih poslova više nego udvostručene, dok je vrijednost koju su ostvarila velika poduzeća tek neznatno porasla.

Primjerice, u 2014. su mikro poduzeća u prerađivačkoj industriji izvezla 484 milijuna eura, a velika poduzeća gotovo 2,5 milijardi eura, dok su u 2021. mikro poduzetnici povećali izvoz na 1,15 milijardi, a veliki poduzetnici na 3,89 milijardi eura. Uvijek zanimljivi odnosi u trgovini pokazuju da je od ulaska u EU, uz eksploziju u aktivnostima “nerezidenata”, možda i najprimjetnije znatno veći rezultat mikro i malih poduzetnika u odnosu na velika poduzeća.