Kako bi se cjelokupni sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom i nadalje razvijao i unapređivao bilo je nužno riješiti ključne probleme koji su se u praksi pokazali kao prepreka za učinkovitije zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zbog toga je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava iniciralo postupak za promjenu Zakona, te pratećih Pravilnika, a tijekom 2018. godine donesene su izmjene zakonske regulative na ovom području.

Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na prenošenje osnivačkih prava nad Centrima za profesionalnu rehabilitaciju na Vladu Republike Hrvatske, od 1. siječnja 2019. godine. Preuzimanjem osnivačkih prava nad centrima i osiguravanjem sredstava za njihov rad, ujednačava se međusobni položaj centara i jačaju njihovi kapaciteti (u smislu adekvatnog prostora, dovoljnog broja stručnjaka, osnivanja mobilnih timova radi bolje pristupačnosti usluga i sl.). Na taj način osiguravaju se svi potrebni uvjeti za daljnji razvoj sustava profesionalne rehabilitacije koji ima ključnu ulogu u osposobljavanju osoba s invaliditetom za rad i njihovu integraciju na tržište rada. Naime, do izmjena Zakona Centre (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split) su zajednički osnovale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska i već 2015. godine su uočene poteškoće, te njihov neravnopravan položaj zbog čega se Centri se nisu mogli razvijati na jednak način, što je dovelo u pitanje kvalitetu njihovog rada, te jedinstvenu primjenu propisanog modela profesionalne rehabilitacije.

Kvalitetnija rehabilitacija

Nadalje, ističu u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), ubrzano je i olakšano uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije, na način da se izravno upućuju u Centre na rehabilitacijsku procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja kako je to bilo predviđeno ranijim Zakonom. Naime, prije izmjena Zakona osoba s invaliditetom je prvo morala proći postupak vještačenja, a tek potom odlukom vještaka se upućivala na rehabilitacijsku procjenu u Centar, što je znatno usporavalo njezino uključivanje na tržište rada. Izmjenama Zakona je omogućeno izravno upućivanje osoba s invaliditetom u Centre, a na temelju rezultata rehabilitacijske procjene savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobivaju sve informacije potrebne u svrhu pripreme osoba s invaliditetom za zapošljavanje.

Proširena je namjena sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze kako bi se osigurala još bolja i učinkovitija integracija osoba s invaliditetom na tržište rada. Naime, navedena sredstva koristila su se za poticaje, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji jesu nužni, ali nisu dovoljni za njihovu učinkovitu integraciju. Učinkovita integracija osoba s invaliditetom je upravo integracija putem različitih usluga profesionalne rehabilitacije. Proširenjem namjene sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade i na sustav profesionalne rehabilitacije, omogućit će se uvođenje novih metoda i tehnika, što će cjelokupan postupak učiniti kvalitetnijim i pristupačnijim većem broju korisnika.

U ZOSI-ju također ističu kako su u Standarde usluga profesionalne rehabilitacije uvedene dvije nove usluge. Temeljem dosadašnjeg iskustva u provođenju usluga profesionalne rehabilitacije utvrđena je potreba za novim uslugama kojima bi se unaprijedilo postojeći sustav i omogućilo više opcija za osobe s invaliditetom. Osim toga, jasnije su opisane i definirane sve usluge, način njihova provođenja, kriterije uključivanja u usluge i ciljane skupine kojima je usluga namijenjena. Uvedena su i dva nova poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prvi su naknade u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Uvođenjem ovog poticaja dodatno će se potaknuti poslodavci da zapošljavaju osobe s invaliditetom izvan ili iznad propisane kvote, te da im se na taj način olakša poslovanje na otvorenom tržištu rada. Drugi poticaj su potpore za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom. Samozaposlene osobe s invaliditetom u većini slučajeva su jedini zaposlenici svojih poslovnih subjekata, te ne mogu računati na pomoć i asistenciju radnih kolega u svladavanju određenih radnih zadataka, a uvođenjem ovakve potpore olakšati će im se rad, objašnjavaju iz ZOSI-ja.

Povećan je iznos i trajanje novčane nagrade za zapošljavanje izvan ili iznad propisane kvote, na način da je iznos nagrade povećan s 15% minimalne plaće na iznos od 30% minimalne plaće, a trajanje prava na korištenje novčane nagrade je povećano sa 6 mjeseci na 12 mjeseci.Omogućeno je korištenje zamjenske kvote pod znatno povoljnijim uvjetima, na način da je mjesečni iznos kojim obveznik na zamjenski način ispunjava kvotu izjednačen sa iznosom novčane naknade (30% minimalne plaće), odnosno da se broj učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom primljenih na obavljanje prakse, broj rehabilitanta u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju primljenih na obavljanje prakse, broj osoba s invaliditetom primljenih na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa priznaje kao zaposlena osoba s invaliditetom (npr. jedan praktikant se priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom dok su se ranije tri praktikanata priznavala kao tri zaposlena osoba s invaliditetom).

Zaštitna radna mjesta

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Olakšani su uvjeti za stjecanje statusa zaštitnih radionica imajući u vidu ograničavajuće okolnosti u njihovom poslovanju, kao što su prirodni odljev osoba s invaliditetom, te nedostatan broj onih koje su procijenjene kao osobe zapošljive isključivo na zaštitnim radnim mjestima, napominju iz ZOSI-ja. Prema novim uvjetima, zaštitne radionice će i dalje biti dužne zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima (točnije 20% umjesto 51%), s tim da će im se u ukupan broj zaposlenih ubrajati sve osobe s invaliditetom, bez obzira jesu li zaposlene na zaštitnom radnom mjestu ili ne.

Naime, od donošenja Pravilnika 2015. godine nije osnovana niti jedna integrativna radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom zbog ograničenja zakonske regulative. Novi Pravilnik je olakšao uvjete za osnivanje istih, te su do sada osnovane tri integrativne radionice, poručuju iz ZOSI-ja.