Poruke Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz zaključne izjave nakon posjeta Hrvatskoj suglasne su s onim što i Vlada govori, a to je da Hrvatska mora ostvariti tri ključna cilja – fiskalnu konsolidaciju, reforme i gospodarski rast, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.

U izjavi novinarima u povodu završne izjave Misije MMF-a nakon redovnog posjeta Hrvatskoj, Grčić je, uz ostalo, kazao da se s predstavnicima MMF-a nije razgovaralo o nikakvom stand-by aranžmanu. Istaknuo je da se u završnoj izjavi MMF-a, uz ostalo, jasno ukazuje na činjenicu da Hrvatska ima problema s financiranjem, da se privatni sektor razdužuje te da je u tim uvjetima teško ostvariti preokret u gospodarskom rastu. Morat ćemo naći mehanizme kojima ćemo stimulirati kreditne aktivnosti, odnosno na neki način smanjiti ili dijelom kompenzirati rizike bankarskog sektora kroz eventualno garancijske modele, koje država već i sada pruža poduzetnicima, bilo kroz HBOR i HAMAG, bilo kroz nove fondove, kao što su fondovi gospodarske suradnje, rekao je Grčić te istaknuo da sve na čemu Vlada radi ide u onom smjeru u kojem se to potencira i u samom izvješću MMF-a.

Upitan za komentar dijela izvješća MMF-a o podršci planovima Vlade da povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, Grčić je kazao Vlada nije još nije donijela takvu odluku, već je to tema o kojoj se razgovara, kao što se primjerice razgovara i o Zakonu o radu. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je pokrenuo raspravu o tim temama s poslodavcima i sindikatima, kao što se i o mogućim izmjenama u mirovinskom sustavu razgovara s umirovljeničkim udrugama i drugim predstavnicima umirovljeničke populacije, kazao je Grčić. Neke promjene u mirovinskom sustavu će se sigurno dogoditi, čak i kada bi se ova mjera produljenja radnog vijeka na 67 godina donijela sada, ona ne bi stupila na snagu prije 2017. godine, istaknuo je.

Osvrnuo se i na dio izvješća u kojem se kaže da "pri osmišljavanju mjera za ublažavanje uvjeta kreditiranja građana treba ostaviti dovoljno prostora za konkurentno poslovanje banaka". Prijedlozi vezani uz mogućnost interveniranja u kamatne stope i ograničavanje minusa na dopuštena prekoračenja po tekućim računima su neke od ideja o kojima se vodi javna rasprava i sigurno je da će se i kod ove mjere, kao i kod nekih drugih aktualnih stvari, kao što je zakon o strateškim investicijskim projektima, uvažiti i određene primjedbe i prijedlozi izneseni u javnosti, rekao je Grčić. Na pitanje zašto se neke promjene u Hrvatskoj provode prilično sporo, kazao je da se kod reformskih procesa ne mogu preko noći donositi mjere koje imaju dalekosežne posljedice.

Kada je pak riječ o fiskalnoj konsolidaciji i fiskalnom sustavu, odnosno javnim financijama, odluke su se donosile puno brže, što je i rezultiralo uštedom od pet milijardi kuna na deficitu za 2012. godinu, istaknuo je Grčić.
Kazao je i da nije realno očekivati da bi se već ove godine deficit mogao smanjiti na razini od 2,5 posto BDP-a, kako to preporučuju iz MMF-a, ali da je realno očekivati da će se to dogoditi u idućim godinama. Naime, pojasnio je, kod potrošnje Vlada vodi računa da je javni dug velik, približava se razini od 60 posto BDP-a, a istodobno se štedi toliko da se ne ugrozi gospodarski rast. Cijelo vrijeme s deficitom hodamo na rubu, nastojeći ga održati na razini koja s jedne strane znači fiskalnu konsolidaciju, a s druge poticaj gospodarskom rastu, rekao je.

Upitan za procjenu kretanja BDP-a u zadnjem tromjesečju prošle godine, o čemu bi prve procjene sutra trebao objaviti Državni zavod za statistiku, potpredsjednik Vlade je kazao da ne može ocijeniti koliki je bio pad u četvrtom kvartalu, ali da misli da će godišna stopa pada u 2012. iznositi između 1,8 i 2 posto. Pritom je istaknuo kako se nada da to znači da smo time "dosegnuli dno" i da je cilj Vlade u 2013. ostvariti "kakvu-takvu pozitivnu stopu rasta" i da tako prvi put od 2008. budemo iznad prosjeka EU.