Parlamentarna većina do kraja sljedećeg tjeda namjerava izići s prijedlogom izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, pri čemu računaju i na potporu dijela oporbe, a kako se neslužbeno doznaje, izmjene neće sadržavati zabranu kandidiranja osuđenih za korupciju i najteža kaznena djela.

U Saboru su se u četvrtak sastali predstavnici klubova, kako bi pokušali usuglasiti zajednički prijedlog izbornog zakona, na temelju pet prijedloga raspravljenih u prvom čitanju, no stavove nisu uspjeli približiti.

Predstavnici SDP-a na sastanku su ponovili prijedlog uvođenja jednog preferencijalnog glasa uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto, ukidanje instituta nositelja liste i diskvalifikaciju lista koje ne poštuju tzv. žensku kvotu.

Kako se neslužbeno doznaje, prihvatljivo im je i da se kao uvjet za kandidiranje svih lista, stranačkih i nezavisnih, traže potpisi 1500 birača.

Odustali su, međutim, od ranije neslužbeno najavljivane podrške prijedlogu da se zabrani kandidiranje pravomoćno osuđenima za kaznena djela korupcije i zlouporabe dužnosti te za najteža kaznena djela.

Kao razlog odustanka, također neslužbeno, navode kako smatraju da bi zabrana kandidiranja nekoj osobi nakon odsluženja kazne, a za vrijeme razdoblja rehabilitacije, mogla biti protivna Ustavu i da bi je mogao ukinuti Ustavni sud.

Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) nakon sastanka nije želio komentirati tu informaciju.

"S obzirom da konzultacije još uvijek nisu okončane i da će se nastaviti sljedećeg tjedna, ne bih sada govorio o konkretnim prijedlozima", rekao je Grbin.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedan preferencijalni glas uz prag od 10 posto laburistu Dragutinu Lesaru je neprihvatljiv. I dalje predlaže tri preferencijalna glasa bez bilo kakve prohibitivne klauzule, a SDP optužuje za političku trgovinu.

"SDP je, nažalost, očito trgovinom osigurao potpore nekih oporbenih klubova, s kojima ima neke tajne dogovore da će ih podržati u usvajanju takvog zakona", rekao je.

O kakvoj se trgovini radi nije želio objasniti, no u saborskim kuloarima pojavila se informacija da se SDP dogovorio s HDSSB-om i Narodnom strankom – reformistima.

Iz dviju stranaka, međutim, opovrgavaju bilo kakvu trgovinu.

"Nikakvih dogovora ispod stola nije bilo", tvrdi Josip Salapić (HDSSB), koji ističe da je argument HDSSB-a javan – primjer Branimira Glavaša.

"Što ako Ustavni sud ukine presudu, što se u međuvremenu i dogodilo", upitao je Salapić, koji je uvjeren da se predložena zabrana kandidiranja osuđenima za teška kaznena djela kosi s presumpcijom nevinosti.

"Moramo dopustiti svakome osuđeniku i osobi protiv koje se vodi postupak da ima pravo na cjelokupni put svoje pravne zaštite", rekao je.

I SDSS-ovac Mile Horvat zabranu kandidiranja smatra ustavno upitnom. "Netko tko je osuđen, smatra se da je to odležao, odrobijao, i on je sada ravnopravni građanin. Kako mu uskratiti narednih dvadeset godina pravo da sudjeluje u političkom životu", pita Horvat.

Napomenuo je, međutim, da će Klub nacionalnih manjina još jednom raspravljati o izbornom zakonu.

Predstavnici klubova ponovno će se sastati u sljedeći utorak, a ako ni tada ne približe stavove, vladajući će izići s vlastitim prijedlogom. Očekuju da bi izborni zakon mogao biti izmijenjen početkom veljače, i to uz podršku više od 90 zastupnika.

U pregovorima o izbornom zakonu sudjeluje i HDZ, no oni nemaju vlastiti prijedlog, a Vladimir Šeks ponovio je da je preduvjet za bilo kakve izmjene zakona prethodna izmjena Ustava kojom bi se ukinula odredba po kojoj hrvatski državljani u drugim zemljama glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru.