Prva službena procjena inflacije za ožujak kaže da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na veljaču u prosjeku porasle za 0,4 posto, dok je godišnja stopa usporila na 3,2 posto, s 3,7 posto zabilježenih mjesec prije. Kao i obično, i najnovije statističke brojke mogu se promatrati optikom polupune ili poluprazne čaše.

Oni koji je vide polupunom mogu reći da godišnja stopa inflacije pokazuje nastavak usporavanja (u veljači je bila na 3,7 posto). U Vladi mogu isticati i da npr. cijene hrane (u prosjeku) drugi mjesec zaredom bilježe mjesečno smanjenje, dok istodobno u ostatku europodručja hrana blago poskupljuje. Oni manje optimistični reći će da je za to ponešto zaslužno i to što ove godine Uskrs s pratećom blagdanskom potrošnjom, kao i cjenovnim pritiscima, pada nešto kasnije nego lani.

Osim toga, podcrtat će da smo prema inflaciji i dalje na vrhu ljestvice EU jer smo prema harmoniziranom indeksu (HICP) i uz ožujsko usporavanje godišnje stope na 4,3 posto, sa 4,8 mjesec prije, na vrhu ljestvice članica koje dijele euro – samo što ovaj put prvo mjesto dijelimo s Estonijom i Slovačkom.

U svakom slučaju, promatraju li se prosječne stope za prva tri ovogodišnja mjeseca, Hrvatska sa 4,7 posto drži vrh. Isto tako, iako je stopa inflacije kod nas usporila nešto jače nego u ostatku eurozone, razina HICP inflacije u Hrvatskoj i dalje je za više od dva postotna boda viša od prosjeka europodručja, gdje je prošli mjesec usporila s 2,3 na 2,2 posto.

Prema preliminarnim procjenama Državnog zavoda za statistiku, na mjesečnoj razini rast cijena zabilježen je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda koji su u prosjeku poskupjeli 2,1 posto, a porast cijena zabilježen je i kod usluga, i to za 0,7 posto. Nasuprot tome, u odnosu na veljaču energija je pojeftinila 1,2 posto, dok je kod komponente Hrana, piće i duhan zabilježeno simboličnih 0,2 posto pada.

U godišnjim usporedbama ostaje primijetiti da je kod hrane rast cijena usporio na 4,4 posto (s podacima za travanj vidjet će se ima li u tome utjecaja termin Uskrsa), ali da usluge ponovno ubrzavaju. U prosjeku su njihove cijene u odnosu na lanjski ožujak više za šest posto. Energija je u tom razdoblju poskupjela samo 2,1 posto, dok su industrijski proizvodi danas neznatno jeftiniji nego prije godinu dana.

Zamućena slika
Pita li se ekonomske analitičare, cjenovni pritisci u uslužnom sektoru i dalje predstavljaju glavni rizik za tempo rasta potrošačkih cijena jer je izgledno da će domaća potražnja i dalje davati najveći doprinos ukupnom gospodarskom rastu. Rizik i dalje predstavljaju i globalni šokovi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Osim toga, prethodno povećanje plaća u javnom sektoru, kao i neka najavljena za ovu godinu, vjerojatno će nastaviti vršiti pritisak i na privatni sektor”, komentirajući inflaciju istaknula je analitičarka Raiffeisen banke Elizabeta Sabolek Resanović. Ipak, u toj banci drže da će prosječna godišnja stopa rasta cijena biti niža u usporedbi s prošlom godinom.

Usporedno s prvom procjenom inflacije za prethodni mjesec već uobičajeno iz Porezne uprave stižu i ažurirani podaci o fiskaliziranim prometima kao najbrži signali kretanja potrošnje. Ovaj put, međutim, slika koju pružaju ti podaci donekle je zamućena s obzirom na to da se blagdanska potrošnja za Uskrs odvijala u ožujku.

Tako je prošli mjesec ukupan fiskalizirani promet dosegnuo 3,22 milijarde eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine relativno skroman porast – za 4,4 posto odnosno za 140 milijuna, a to povećanje ostvareno je na približno jedan posto manjem broju računa.

Više računa i prometa u ugostiteljstvu
Pritom je u sektoru trgovine postotni rast fiskaliziranog prometa bio gotovo upola manji (2,3 posto), i to na dva posto manje izdanih računa. Unutar sektora trgovine, međutim, u super i hipermarketima promet je u usporedbi s lanjskim ožujkom i pao. Naime, kroz fiskalne blagajne tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežito hranom, pićem i duhanom prošli su mjesec prošle transakcije vrijedne manje od 810 milijuna eura, odnosno oko 27 milijuna eura manje nego u ožujku 2024., pri čemu je broj računa bio oko 2,5 posto manji.

No, u ugostiteljstvu je porastao i promet i broj fiskaliziranih računa. Na dva posto više računa evidentiranih u sustavu fiskalizacije kafići, restorani, kantine i druge vrste usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prošli su mjesec ostvarili 276 milijuna eura prometa, zadržavajući se u godišnjim usporedbama na dvoznamenkastom rastu.

Navedeni promet u odnosu na lanjski ožujak veći je za 11 posto. Isto tako, podaci o fiskalizaciji na tragu su solidnog početka turističke 2025. godine. Poduzetnici u pružanju usluga smještaja prijavili su prošli mjesec 63,3 milijuna prometa ili 4,4 posto više, no te su brojke lani već uključivale us