U lipnju 2025. godine, indeks potrošačkih cijena (CPI) u Hrvatskoj porastao je za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu i 0,3% u odnosu na prethodni mjesec, što označava treće uzastopno ubrzanje godišnje inflacije i svrstava Hrvatsku među zemlje s najvećom inflacijom u eurozoni.

Domaće tržište kapitala

Ljetno opuštanje na ZSE-u: Niska aktivnost i stagnacija indeksa

Slovenija je, nasuprot tome, zabilježila umjereniji porast CPI-ja od 2,2% u odnosu na prethodnu godinu i 0,8% u odnosu na prethodni mjesec, prvenstveno potaknut sezonskim kretanjima u kategorijama vezanim uz turizam i hranu. Unatoč ovom kratkoročnom poticaju, inflacija u Sloveniji ostaje stabilna i usklađena s normama eurozone, s vrlo malim odstupanjem između CPI-ja i HICP-a, pišu analitičari Intercapitala za Seebiz.

Hrvatska

Prema konačnim podacima CPI-ja Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene porasle su za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu u lipnju 2025., nakon 3,5% u svibnju. Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 0,3 posto, uz pritisak na rast usluga, hrane i energije.

Usluge su ostale dominantan doprinos, s porastom od 6,7% u odnosu na prethodnu godinu, što je odraz snažne domaće potražnje i početka glavne sezone. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 5,2% u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene energije porasle za 3,0%. Neprehrambena industrijska roba (isključujući energiju) ostala je jedina deflacijska komponenta, s padom od 0,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Na mjesečnoj razini, cijene usluga porasle su za 1,0 posto, dok su hrana i energija porasle za 0,3 posto. Neprehrambena industrijska roba (isključujući energiju) pala je za 0,7 posto, djelomično ublažavajući pritisak na rast. Ove četiri komponente čine jezgru strukture indeksa potrošačkih cijena (CPI) u Hrvatskoj. Zajedno su rezultirale mjesečnim porastom CPI-ja od 0,3 posto, što je uglavnom u skladu s prethodnim mjesecima, ali i dalje odražava čvrstu sezonsku i domaću potražnju.

Ministarstvo financija i dalje stoji pri svojoj projekciji da će prosječna stopa inflacije za 2025. iznositi 3,0 posto. Ako je to slučaj, trebali bismo očekivati određeno ublažavanje u drugoj polovici godine, nakon ovih trenutnih povišenih rezultata. Ali ta pretpostavka ovisi o tome hoće li se domaća potražnja usporiti, a u ovom trenutku ne vidimo mnogo dokaza za to.

Naravno, početak glavne turističke sezone značajno doprinosi trenutnim brojkama inflacije. Podaci s obale su solidni, više fiskaliziranih prihoda, jači promet i vidljivo više turista u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To očito potiče rast cijena, posebno u uslugama. To se odražava i u primjetnoj razlici između indeksa potrošačkih cijena i indeksa potrošačkih cijena (HICP), budući da HICP uključuje potrošnju međunarodnih turista. Dakle, da, turizam je važan i očito je dio priče.

Ali nije jedini. Veliki dio onoga što vidimo dolazi od domaćih pokretača. Rast plaća u Hrvatskoj među najvišima je u EU, a to hrani kupovnu moć, što zauzvrat potiče potrošnju u širokom rasponu kategorija, ne samo onu vezanu uz turizam. To održava potražnju povišenom, a cjenovne pritiske nepropusnima, posebno u uslugama, koje su već mjesecima ključna komponenta inflacije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Također ne bismo trebali zanemariti širu monetarnu pozadinu. ESB je počeo smanjivati kamatne stope, s ciljem reagiranja na ublažavanje inflacijskih trendova u eurozoni. Ali za Hrvatsku to nije školski ciklički trend. Nalazimo se u drugom dijelu ciklusa i umjesto da djeluju kao stabilizator, smanjenje kamatnih stopa još više potiče potražnju. Ono što bi drugdje trebalo biti akomodativno, ovdje postaje prociklično.
Ipak, postoje znakovi da bi moglo doći do određenog hlađenja.

Od ovog mjeseca nadalje, pristup kreditima postao je restriktivniji zbog novih makroprudencijalnih mjera koje je uvela Hrvatska narodna banka. Ovi stroži kriteriji kreditiranja mogli bi početi ograničavati potrošnju kućanstava. Međutim, osim ako ne dođe do šireg pomaka u očekivanjima kućanstava i obrascima potrošnje, ovo pooštravanje samo po sebi vjerojatno neće značajno saviti krivulju inflacije u kratkom roku.

Slovenija

Indeks potrošačkih cijena u Sloveniji porastao je za 2,2% u odnosu na prethodnu godinu u lipnju 2025., u usporedbi s 1,5% u istom mjesecu prošle godine. Na mjesečnoj razini inflacija je iznosila 0,8%. Kao što se i očekivalo, ubrzanje je uglavnom bilo sezonsko. Cijene paket aranžmana porasle su za 9,1% mjesečno, doprinoseći 0,4 postotna boda mjesečnoj brojci, dok su cijene hrane porasle za 1,2%, dodajući još 0,2 postotna boda.

Hrana i bezalkoholna pića zabilježili su međugodišnji porast od 6,7%, doprinoseći 1,2 postotna boda ukupnoj stopi inflacije. Restorani i hoteli slijedili su s porastom od 5,0%, doprinoseći 0,4 postotna boda. Alkohol i duhan, zdravstvo te rekreacija i kultura dodali su po 0,2 postotna boda.

S druge strane, kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pala je za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, oduzimajući 0,2 postotna boda od ukupne inflacije.

U prvoj polovici 2025. cijene su porasle za 2,6%, što je nešto više od 2,3% zabilježenih u istom razdoblju prošle godine. Najsnažniji rast zabilježen je u rekreaciji i kulturi, koji su porasli za 8,4%, a slijede restorani i hoteli, hrana, zdravstvo te alkohol i duhan. Jedina veća komponenta u padu bila je stanovanje i komunalne usluge.

Podaci potvrđuju da Slovenija ostaje u uravnoteženom okruženju inflacije. Kratkoročno, pritisci na tržište su vidljivi, ali strukturno nema naznaka pregrijavanja ili trajnog pomaka cijena.

Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, Hrvatska je u lipnju 2025. zabilježila međugodišnji porast od 4,4%, s mjesečnim porastom od 0,8%. To Hrvatsku čvrsto svrstava u gornju skupinu inflacijskih izvođača u eurozoni, uz Estoniju s 5,2% i Slovačku s 4,6%. Iako turistička sezona očito utječe na ove brojke, širi inflacijski impuls dolazi iznutra. Snažan rast plaća, fiskalna potrošnja i snažna domaća potražnja i dalje potiču odstupanje. Unatoč službenoj projekciji prosjeka od 3,0% za godinu, Hrvatska je zasad znatno iznad te putanje.

Slovenski HICP iznosio je 2,5% u odnosu na prethodnu godinu i 0,6% u odnosu na prethodnu godinu. Razlika između HICP-a i nacionalnog indeksa potrošačkih cijena je minimalna, što ukazuje na to da vanjski turizam i strana potražnja ne iskrivljuju indeks. Usluge su porasle za 4,0% u odnosu na prethodnu godinu, roba za 1,6%, dok su cijene trajnih dobara pale za 0,7%. Netrajna dobra porasla su za 2,5%, a polutrajna dobra za 0,7%. Slovenija i dalje odražava kretanje cijena u skladu s prosjekom eurozone i ne pokazuje znakove nestabilnosti temeljne inflacije.

Sve u svemu, razlika između Hrvatske i Slovenije naglašava rastuću fragmentaciju dinamike inflacije unutar eurozone. Hrvatska i dalje doživljava trajnu, strukturno potaknutu inflaciju, koju podržava snažan rast plaća, otporna domaća potražnja i intenzivirana turistička aktivnost.

Slovenija, u usporedbi s tim, pokazuje cikličniji i sezonski uvjetovan obrazac inflacije, s temeljnim trendovima koji ostaju relativno dobro usidreni. Iako oba gospodarstva posluju u istom monetarnom okviru, njihovi domaći temelji očito ih vuku u različitim smjerovima. Ova razlika nije samo privremena, već sve više strukturna i vjerojatno će oblikovati način na koji svako gospodarstvo reagira na daljnje političke poteze i makro promjene u nadolazećim tromjesečjima.