Najveći hrvatski brodar Jadrolinija godinama je na meti kritičara jer vremešnu flotu umjesto gradnjom novih obnavlja polovnim, rabljenim brodovima. No, konačno okreće stranicu i putničke brodove za lokalne linije počinje graditi po novim, europskim standardima i zahvaljujući europskim financijskim izvorima. U tijeku je, naime, prethodna obavijest za postupak nabave tri putnička broda na električni pogon. Postupak će se provoditi po principu “design & build”, a za projektiranje i gradnju novih brodova najavljen je postupak bez sporazuma o javnoj nabavi, uz skraćene rokove. Nove brodove je riječki brodar spreman platiti 275 milijuna kuna plus PDV, dakle, 344 milijuna kuna.

To je, inače, nešto veći iznos nego je predviđeno NPOO-om, kroz koji će se osigurati financijsku podlogu za realizaciju modernizacije Jadrolinijine flote. Veći iznos posljedica je povećanja troškova proizvodnje u odnosu na pripremu projekta za NPOO, kada su cijene sirovina i energije bile osjetno niže. Računalo se, naime, da će za tri putnička broda na električni pogon biti potrebno izdvojiti 257,5 milijuna kuna. Pored ova tri, u planu je prema NPOO-u gradnja još tri manja broda, katamarana, također pogonjena na struju, a čiji projekti bi također trebali uskoro biti pokrenuti, jer su predviđeni rokovi dovršetka jednaki kao i za putničke brodove. Za isplovljavanje bi, naime, trebali biti spremni do kraja lipnja 2026., a ukupan iznos za svih šest brodova bio je planiran u iznosu od 307,5 milijuna kuna.

O detaljima projekta i natječaja u Jadroliniji ne iznose puno detalja, jer je, kako kažu, projekt još u povojima. No, to tek djelomično stoji, jer procijenjene vrijednosti nabave brodova u NPOO-u temeljene su na analizi tržišta i detaljnog izračuna komponenti broda i njihove tržišne cijene, a prema NPOO-u je i natječaj za nabavu trebao već biti raspisan krajem 2021., što znači da se s projektom zapravo već kaska.

Bez pojašnjenja iz Jadrolinije ostali smo i oko samog postupka traženja partnera za projektiranje i gradnju brodova. Jer, u objavi prethodne informacijske obavijesti navodi se kako neće biti sporazuma o javnoj nabavi, te se izvještava kako će biti skraćeni rokovi postupka. Poznate su tek osnovne informacije i tehničke karakteristike, da će se naručiti gradnja tri broda duljine do 55 metara, minimalne brzine 13 do 15 čvorova, kapaciteta do 390 putnika, a predviđeno je održavanje državnih brodskih linija 310 (Mali Lošinj-Unije-Srakane Vele-Susak), te 505 (Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik) i 810 (Suđurađ-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Električna plovila zamijenit će, dakle, već legendarne brodove Postira, Tijat i Premuda, koji su među najstarijima u floti.

Trojac koji uskoro odlazi u povijest građen je prije više od pola stoljeća. Tijat je tako proizveden daleke 1955. u Brodosplitu. Postira, koja je prošle jeseni doživjela havariju zbog kvara na sustavu upravljanja jednog motora (u međuvremenu je saniran), sagradili su u pulskom Uljaniku 1963., u kojemu je 1957. izgrađena i Premuda.

“Ovo će biti prvi korak u sveobuhvatnoj obnovi flote u narednim godinama te time jasno pokazujemo smjer u kojem želimo razvijati flotu Jadrolinije, a sve u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije. U sve planirane investicije biti će uključene tehnologije koje će omogućiti zelenu tranziciju sukladno mogućnostima i specifičnostima pojedinih linija te tehničkim i maritimnim uvjetima koje svaki pojedini brod treba zadovoljiti”, kratko su odgovorili iz nacionalnog brodara, na čijem je čelu predsjednik Uprave David Sopta. Iako su u Jadroliniji zatvoreni oko daljnje realizacije i poželjnih partnera, u NPOO-u je jasno naznačen priželjkivani smjer kojom bi se odvijala realizacija ovih gradnji.

Ispunjenje zahtjeva EK-a

“Hrvatska je pomorska zemlja, ali i s velikom tradicijom u brodogradnji, te bi hrvatska brodograđevna industrija u okviru ovih postavki trebala pozicionirati kao proizvođač sofisticiranih brodova za koje postoji interes na nacionalnom tržištu kroz nužnu obnovu flote linijskih brodara, što zbog njihove starosti, što zbog ispunjavanja zahtjeva EK za smanjenjem emisija u pomorskom prometu”, stoji u NPOO-u. Tko bi mogli biti potencijalni partneri na projektu gradnje električnih brodova može se donekle naslutiti iz prošlogodišnjeg uključivanja Jadrolinije u Maritimni inovacijski klaster, koji će, kako je najavljeno na predstavljanju u studenome, služiti za povezivanje partnera i ostvarivanje suradnje na projektima u maritimnom sektoru.

Prioritetna suradnja među članovima klastera predviđena je upravo u području nove i čiste tehnologije, projektima plovila budućnosti, digitalnoj transformaciji i sl. Osnivači Klastera su riječka tvrtka njemačke brodograđevne grupacije Lürssen Design Center Kvarner, Maritime Center of Excellence i Gitone, a uz Jadroliniju i Aci, kao partneri su uključeni još Sveučilište u Rijeci, ERNAFA, Novatech, BrightDock, FER, Regionalna razvojana agencija PRIGODA, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Riječani kažu kako će se vjerojatno izlobirati da se u projektu nađe prostora i za njihov škver, 3. maj, kojemu je nasušno potreban novi posao.

Još mnogo nepoznanica

“Maritimni inovacijski klaster ima za prioritet razvoj pametne i zelene brodogradnje te digitalne transformacije u brodograđevnoj industriji. Cilj Jadrolinije je biti dio tima koji razvija nove tehnologije koje želimo vidjeti na našim brodovima”, kratko su odgovorili iz Jadrolinije. Bez detalja nisu samo oko same gradnje, nego i informacijama o financiranju gradnje električnih brodova, hoće li projekt biti u cijelosti pokriven novcima iz fonda NPOO-a ili će dio sufinancirati Jadrolinija.

Zatvoreni su i oko procjena kolike uštede će im donijeti “ozelenjavanje” flote, odnosno koliko sada izdvajaju za štetne emisije ugljičnog dioksida, što za četiri godine više neće biti na rashodovnoj listi. Tek nešto otvoreniji u Jadroliniji su oko oporavka poslovnih rezultata – broj prevezenih vozila se, kažu, približava brojkama iz rekordne 2019., dok je broj prevezenih putnika 10% slabiji.