Glavni makroekonomski rizik za našu zemlju je inflacija, točnije da se ponovno ‘probudi’ i poraste iznad očekivanja, istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) tijekom prezentacije makroekonomskih izgleda za 2026. i 2027. godinu. Stojić je izjavio kako do kraja godine u HUP-u očekuju stopu inflacije na razini od prosječno pet posto, što je malo iznad procjene Hrvatske narodne banke (HNB).

“Prema našim procjenama, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4 posto u 2026. ubrzati na pet posto, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane. Posebno ističemo da rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice u zemlji”, izjavio je Stojić.

Izraženi rizici

“Ne možemo kontrolirati vanjske faktore, poput geopolitičkih rizika, trajanja rata niti dotoka energenata i prehrambenih sirovina, međutim, ono što možemo kontrolirati jest masa plaća u javnom sektoru. Potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi dolijevao ulje na vatru inflacije, rekao je Stojić.

HUP ocjenjuje da će domaće gospodarstvo u naredne dvije godine zadržati stabilan rast, no uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija. Prema procjeni HUP-a, hrvatski BDP u 2026. godini mogao bi rasti 2,5 posto.

Domaće gospodarstvo tako nastavlja bilježiti solidan rast, ali sve je više znakova da su temelji sve krhkiji. HUP primjećuje da se zamah i dalje u velikoj mjeri oslanja na nekoliko čvrstih oslonaca: snažno investicijsko kreditiranje poduzeća, rekordno povlačenje sredstava iz EU fondova, rast izvoza kapitalnih dobara te percepciju Hrvatske kao relativno sigurne turističke destinacije.

No, iza takve otpornosti nazire se i niz potencijalnih slabosti. Produljena energetska kriza, zaoštravanje uvjeta financiranja, slabiji fiskalni poticaji te izraženija geopolitička neizvjesnost mogli bi, upozorava HUP, postupno pritisnuti gospodarsku aktivnost i usporiti rast tijekom 2026. i 2027.

“Domaće gospodarstvo bilježi kontinuiran rast unatoč krizama bez presedana s kojima smo se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard EU moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije. Bruto profitabilnost našeg gospodarstva trenutačno je pod pritiskom, što otežava ulaganje u povećanje produktivnosti i kapitalne investicije”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Troškovi poslovanja

Weber je naglasila kako u RH danas imamo i povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni. Razlika iznosi gotovo 600 eura. Pritisak na rast cijene rada i visoki troškovi poslovanja okolnosti su koje usporavaju investicije, stoga Weber poručuje kako je potrebno rasteretiti poslovanje i dohodak od rada kako bismo osigurali uvjete za ubrzanje gospodarskog rasta u godinama pred nama.

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

HUP upozorava da se iza solidnih makroekonomskih pokazatelja krije tiho slabljenje konkurentnosti. Bruto profitabilnost po zaposlenom već dulje stagnira i ostaje osjetno ispod usporedivih razina, točnije 23 posto je niža od prosjeka srednje i istočne Europe, te čak upola manja od prosjeka EU. Udio bruto dobiti u BDP-u pao je na 33,5 posto, dok je udio ukupnih primanja zaposlenih porastao na 49,6 posto BDP-a.

Odgovor, prema HUP-u, zahtijeva jasniji politički zaokret. Traži se ambicioznije porezno i administrativno rasterećenje, niži troškovi energije za poduzeća te snažniji poticaji ulaganjima i produktivnosti. Poseban naglasak stavljen je na rasterećenje srednjih i viših plaća, kao i na tržište rada mladih. Hrvatska zaostaje za EU prosjekom u zaposlenosti mladih za gotovo deset postotnih bodova.