Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

‘Indeks sreće’ viši u Hrvatskoj nego u Irskoj, Danskoj ili Britaniji

Autor: Poslovni.hr
14. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

AMSTERDAM – Nova studija koju su zajedno izradile ekološka udruga Prijatelji zemlje i Nova ekonomska zaklada prvi puta je rangirala zemlje po “Happy planet indexu”, indeksu sreće koji kombinira osobno zadovoljstvo, utjecaj na okoliš i duljinu životnog vijeka – vodeća zemlja svijeta je mali pacifički otok Vanatu, dok su europske nacije poprilično iza njega. Od zemalja Europske unije najbolji rezultat ima Malta (53,3), Austrija (48,8) i Italija (48,3). Hrvatska (43,7) je samo malo lošija od primjerice Slovenije (44) i Njemačke (43,8), a iza nje su i Japan, Danska, Velika Britanija, Kanada, Irska, Švedska, Finska, Francuska i SAD. Zemlja s najlošijim rezultatom je Zimbabve, sa 16,6. Rezultati su dobiveni temeljem izračuna odnosa tri čimbenika – očekivanog životnog vijeka, ekološkog faktora (utjecaja korištenja dobara i usluga na okoliš), te subjektivnog osjećaja sreće. Tradicionalna mjera uspjeha – bruto domaći proizvod – nije korišten u ovim izračunima. Nic Marks je jedan od čelnika Nove ekonomske zaklade. “Jasno je da ni u jednoj zemlji rangiranoj u ‘Happy planet indexu’ nije sve kako bi trebalo biti. Ali indeks otkriva na koji način bismo mogli postići dug i sretan život za sve. Pitanje je možemo li naučiti lekcije i provesti ih”, kaže on. Izvješće predstavlja četiri glavna rezultata – prije svega sretan život može se postići bez da se jače ugrozi okoliš. Izvješće uspoređuje Sjedinjene Države i Njemačku – svaka sa slično očekivanom životnom dobi i zadovoljstvom, iako će prosječni Nijemac ostaviti na okoliš samo 50 posto traga u odnosu na prosječnog Amerikanca. Zemlje sa sličnim “ekoločkim tragom” mogu imati vrlo različit životni vijek i osobni osjećaj sreće. Primjerice, Rusija i Japan imaju slični utjecaj na okoliš, ali Japanci će živjeti 17 godina dulje i biti 50 posto sretniji. Različite zemlje mogu imati značajne razlike u osobnom zadovoljstvu. Moldova i Honduras imaju primjerice sličnu duljinu životnog vijeka. Međutim, građani Hondurasa su dvostruko sretniji. Ni jedna zemlja nije postigla sjajan rezultat u studiji. Zemlja s najvišim rezultatom, Vanatu, imala je indeks 68.2 od 100. Autori su postavili idealni cilj od 83,5 koji je moguće dostići kroz razumnu količinu zadovoljstva, prosječni očekivani životni vijek i prosječni utjecaj na okoliš. Izvješće završava receptom za povećanje globalne sreće, uključujući iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi, ukidanje duga trećim zemljama, identifikaciju prirodnih limita i dizajniranje politika koje će djelovati oko tih limita, te potpora načinima života koji će dovesti do osobnog zadovoljstva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

AMSTERDAM – Nova studija koju su zajedno izradile ekološka udruga Prijatelji zemlje i Nova ekonomska zaklada prvi puta je rangirala zemlje po “Happy planet indexu”, indeksu sreće koji kombinira osobno zadovoljstvo, utjecaj na okoliš i duljinu životnog vijeka – vodeća zemlja svijeta je mali pacifički otok Vanatu, dok su europske nacije poprilično iza njega. Od zemalja Europske unije najbolji rezultat ima Malta (53,3), Austrija (48,8) i Italija (48,3). Hrvatska (43,7) je samo malo lošija od primjerice Slovenije (44) i Njemačke (43,8), a iza nje su i Japan, Danska, Velika Britanija, Kanada, Irska, Švedska, Finska, Francuska i SAD. Zemlja s najlošijim rezultatom je Zimbabve, sa 16,6. Rezultati su dobiveni temeljem izračuna odnosa tri čimbenika – očekivanog životnog vijeka, ekološkog faktora (utjecaja korištenja dobara i usluga na okoliš), te subjektivnog osjećaja sreće. Tradicionalna mjera uspjeha – bruto domaći proizvod – nije korišten u ovim izračunima. Nic Marks je jedan od čelnika Nove ekonomske zaklade. “Jasno je da ni u jednoj zemlji rangiranoj u ‘Happy planet indexu’ nije sve kako bi trebalo biti. Ali indeks otkriva na koji način bismo mogli postići dug i sretan život za sve. Pitanje je možemo li naučiti lekcije i provesti ih”, kaže on. Izvješće predstavlja četiri glavna rezultata – prije svega sretan život može se postići bez da se jače ugrozi okoliš. Izvješće uspoređuje Sjedinjene Države i Njemačku – svaka sa slično očekivanom životnom dobi i zadovoljstvom, iako će prosječni Nijemac ostaviti na okoliš samo 50 posto traga u odnosu na prosječnog Amerikanca. Zemlje sa sličnim “ekoločkim tragom” mogu imati vrlo različit životni vijek i osobni osjećaj sreće. Primjerice, Rusija i Japan imaju slični utjecaj na okoliš, ali Japanci će živjeti 17 godina dulje i biti 50 posto sretniji. Različite zemlje mogu imati značajne razlike u osobnom zadovoljstvu. Moldova i Honduras imaju primjerice sličnu duljinu životnog vijeka. Međutim, građani Hondurasa su dvostruko sretniji. Ni jedna zemlja nije postigla sjajan rezultat u studiji. Zemlja s najvišim rezultatom, Vanatu, imala je indeks 68.2 od 100. Autori su postavili idealni cilj od 83,5 koji je moguće dostići kroz razumnu količinu zadovoljstva, prosječni očekivani životni vijek i prosječni utjecaj na okoliš. Izvješće završava receptom za povećanje globalne sreće, uključujući iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi, ukidanje duga trećim zemljama, identifikaciju prirodnih limita i dizajniranje politika koje će djelovati oko tih limita, te potpora načinima života koji će dovesti do osobnog zadovoljstva.

Autor: Poslovni.hr
14. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close