Ina će povlaštenim kupcima, Petrokemiji, HEP-u i Plivi, ponuditi cijenu od jedne kune za prostorni metar plina za cijelu 2007. godinu i ispod te cijene neće ići, izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare član Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina Mirko Zelić. Prema procjeni koju je iznijela voditeljica komercijalnih poslova Naftaplina Nataša Vujec, u odnosu na sadašnju cijenu za povlaštene kupce cijena od jedne kune za HEP toj bi tvrtki bila povećanje za 13 posto, dok bi za Petrokemiju ono iznosilo oko 20 posto. Vujec je istaknula da bi cijena od jedne kune po prostornom metru u slučaju dogovora vrijedila čitavu godinu, kao i u europskim zemljama, za razliku od nekadašnje Inine prakse po kojoj se ona tijekom godine mijenja, ovisno je li ljeto ili zima, odnosno kakva je potražnja za plinom. “I nova bi cijena bila znatno niža u odnosu na uvoznu cijenu plina pa je smatramo povoljnom i realnom”, ocijenio je Zelić te naglasio da će Ina tijekom ove zime i u sljedećem razdoblju biti u mogućnosti povlaštenim kupcima isporučiti sve tražene količine plina, ali da bi bilo fer i korektno kada bi oni taj plin realno i platili. Činjenica je, kazao je Zelić, da je cijena uvoznog plina samo tijekom ove godine porasla za više od 30, a u odnosu na 2000. za 140 posto, dok su prodajne cijene povlaštenih kupaca Ine godinama ispod razine koja bi toj tvrtki omogućila pozitivno poslovanje u tom segmentu. Prodajna cijena za Petrokemiju je 40 posto cijene uvoznoga plina koji Ina kupuje iz Rusije, ističu u Naftaplinu, dok je prodajna cijena prema Petrokemiji danas 20 posto viša nego prodajna cijena za tu tvrtku prije sedam godina. “Za ilustraciju, uvozna cijena plina koju plaća Ina, ako govorimo o kunama, danas je 300 posto viša nego prije sedam godina”, kazao je Zelić. Dodao je da je odnos uvoza i domaće proizvodnje plina 40:60, te da 40 posto od oko 600 milijuna kubika plina koliko se godišnje prodaje Petrokemiji iznosi 240 milijuna kubika. “To znači da Ina godišnje Petrokemiji poklanja 360 milijuna kubika plina”, zaključio je Zelić. U ovoj i idućoj godini, dodao je akademik, prvi put nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća s domaćih će se plinskih polja proizvoditi više od dvije milijarde prostornih metara tog energenta. Pri tom će količine iz polja sjevernog Jadrana iduće godine biti veće od milijardu prostornih metara.

U slučaju poremećaja opskrbe ruskim plinom, kaže Zelić, Ina je osigurala mogućnost dobave kroz ugovor s austrijskim partnerom te plinovodom iz Italije preko Slovenije. “Sve to, uz popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli, kapaciteta 549 mil. kubika plina, što je 20 milijuna kubika više nego lani, trebalo bi osigurati dostatnu opskrbu tijekom zime”, drži Zelić. Akademik je izvijestio da je gradnja druge faze projekta “Sjeverni Jadran” gotova, da je uspješno obavljena tlačna proba 45 kilometara dugog podmorskog plinovoda Ivana K. – kopno Pula, dok će tehnički pregled tog plinovoda, 10-kilometarskog kopnenog plinovoda obala Pula – Terminal Pula te terminala Pula biti gotov krajem tjedna, kada će Ina biti spremna za dobivanje uporabne dozvole i paralelno otvaranje s kopnenim plinovodom Pula – Karlovac. Od siječnja 2007. hrvatskim će potrošačima s Ininih sjevernojadranskih plinskih bušotina na raspolaganju biti više od milijarde kubnih metara plina godišnje. Time će ta tvrtka off shore proizvodnju približiti kontinentalnoj, te s uvozom ruskog plina godišnje raspolagati s rekordnih više od tri milijarde prostornih metara plina. Ina posjeduje 12 proizvodnih platformi, a postavlja se i trinaesta na polju Katarina koje ima tri bušotine. Proizvodnja plina iz Jadrana sada iznosi gotovo 140 tisuća kubika na sat, domaća proizvodnja na kopnu oko 132 tisuće kubika na sat, a te bi se količine trebale i povećati jer se radi na razradi starih polja. “Dovršena je nova bušotina na polju Gola (250.000 kubika plina i 40 kubika kondenzata dnevno), započelo je bušenje nove bušotine na polju Kalinovac od kojeg se očekuje plin kada se skladište isprazni, a pripremaju se i ispitivanja na polju Bilogora”, kazao je Zelić te dodao da je uvoz plina na ugovorenim količinama te iznosi oko 131 tisuću kubika na sat. Zelić je rekao da je povezivanje sjevernojadranskih plinskih polja s kontinentalnom Hrvatskom “i nije nekakav biznis jer plasman toga plina na talijansko tržište rezultira većom dobiti tvrtke zbog realne cijene u inozemstvu.”

Vlada objavila namjeru da proda redovne dionice Ine

U javnoj ponudi 15 posto dionica
Dionice bez prava prvenstva i posebnih pogodnosti moći će kupovati domaće pravne osobe i strani ulagatelji u Hrvatskoj