SARAJEVO – Dioničari najvećeg distributera gorivom u BiH sarajevskog Energopetrola većinom su glasova od 84,5 posto prihvatili odluku o dokapitalizaciji tog poduzeća od konzorcija Ine i Mola s kojim su predstavnici Vlade Federacije BiH početkom kolovoza parafirali ugovor o dokapitalizaciji nakon pregovora koji su s prekidima trajali godinu i pol.

Namirenje potraživanja
Predstavnica državnog kapitala u Energoporolovoj skupštini dioničara Kasema Ćatović ustvrdila je nakon sjednice Skupštine dioničara kako očekuje da se ugovor o dokapitalizaciji treba potpisati za dva mjeseca, kada bi Ina i Mol postali 67 postotni vlasnici Energopetrola. Dioničari najvećeg distributera gorivom donijeli su i odluku o izuzimanju vlasništva Energopetrolovih terminala u Pločama, Mostaru, Blažuju pokraj Sarajeva i Živinicama kod Tuzle i njihovu prijenosu na državu od kojih su u Vladi F BiH najavili formiranje javnog poduzeća Terminali BiH. Isto tako, dioničari Energopetrola iz imovine poduzeća izdvojili su i vlasništvo u hotelu Maršal na Bjelašnici jer on i nije predmet dokapitalizacije niti su Ina i Mol za njega iskazali zanimanje.Dioničari su donijeli i odluku o namirenju međusobnih potraživanja Vlade F BiH i Energopetrola što je bio jedan od uvjeta konzorcija Ine i Mola za dokapitalizaciju poduzeća. Isknjiženje terminala iz imovine Energopetrola i njihov prijenos u državno vlasništvo znači da će Vlada F BiH nadoknaditi njihovu vrijednost drugim dioničarima Energopetrola tako što će povećati iznos njihovih dionica a smanjiti svoj vlasnički udjel u Energoeprolu. Energopetrolu će Vlada F BiH izdvajanje terminala iz imovine računati kao plaćanje dugovanja za cestarine koje to poduzeće nije plaćalo prijašnjih godina.Skupština dioničara Energeoprola ovlastila je Nadzorni odbor poduzeća za kontrolu rada postojećeg menadžmenta, dok većinski vlasnik konzorcij Ine i Mola ne imenuje svoj menadžment. Ina i Mol će za preuzimanje 67 posto vlasništva u Energopetrolu, odnosno za 65 benzinskih crpki i dvije upravne zgrade poduzeća u središtu Sarajeva platiti oko 2,6 milijuna eura, a ugovorom o dokapitalizaciji obvezali su se i na ulaganja od 77 milijuna eura, plaćanje dugovanja poduzeća u iznosu većem od 30 milijuna eura. Ina i Mol će zadržati postojećih više od tisuću radnika Energopetrola, a višak radnika prema ugovoru o dokapitalizaciju socijalno će zbrinuti plaćanjem radnog staža za umirovljenje ili na neki drugi način. Nadalje, Ina i Mol su se obvezali platiti Energopetrolov gubitak u ovoj godini do iznosa prošlogodišnjeg gubitka, a mogući ostatak gubitka preuzet će Vlada F BiH. Za dva mjeseca bit će završen proces preuzimanja 67 posto vlasništva Ine i Mola u Energopetrolu, dok će država zadržati svojih 22 posto, a mali dioničari 11 posto vlasništva.

Smjena Heće
Protivnici dokapitalizacije Energopetrola od strane Ine pokušali su preko ministra energetike, rudarstva i industrije F BiH Vahida Heće onemogućiti da Skupština dioničara poduzeća prihvati vladin ugovor o dokapitalizaciji od strane Ine i Mola. Međutim, premijer F BiH Ahmet Hadžipašić je umjesto Heće kao zastupnika većinskog državnog kapitala u Energopetrolu imenovao Kasemu Ćatović. Protivnici ulaska Ine u vlasničku strukturu Energopetrola preko Skupštine BiH nastojali su iznaći način da domaće institucije, ili Investicijska banka F BiH, ili kantoni u kojima Energopetrol ima crpke, sami saniraju dugove poduzeća, a da ono ostane u državnom vlasništvu. Premijer Hadžipašić i najviši dužnosnici vladajuće SDA ustvrdili su kako nemaju novca za saniranje gubitaka i dugovanja Energopetrola.

Podmetanja protivnika dokapitalizacije
Protivnici dokapitalizacije Energopetrola od Ine nastojali su putem različitih institucija zaustaviti pregovore s predstavnicima hrvatske i mađarske naftne industrije pa su o zakonitosti procesa dokapitalizacije premijera Hadžipašića i njegova zamjenika i ministra financija Dragana Vrankića saslušali inspektori odjela za organizirani i gospodarski kriminal Sarajevskog kantona. Premda su neki od najviših dužnosnika F BiH tražili pokretanje sudskog potupka protiv odgovornih za dokapitalizaciju Tužiteljstvo Kantona Sarajevo nije proslijedilo optužnicu mjerodavnom sudu.