Hrvatsko gospodarstvo još uvijek je makroekonomski neuravnoteženo, ali te neravnoteže odnedavno nisu u kategoriji prekomjernih i to su dobre vijesti, osobito u kontekstu pripreme Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu, a potom i članstvu u eurozoni", ocijenio je u srijedu povjerenik EK za euro i financijsku stabilnost Valdis Dombrovskis prilikom europarlamentarne rasprave vezane uz Europski semestar.

Istodobno, financijski su analitičari ovaj tjedan registrirali i kako je prinos na hrvatski desetogodišnji dug prvi put pao ispod dva posto. Spuštanje prinosa ispod razine od dva posto, doduše, nije posljedica smanjenja tzv. spreada kao mjere premije rizika u odnosu na referentne kamate već je dio općeg smjera (pada) prinosa povezanih s posljednjim odlukama ECB-a. Tako je, prema usporednom pregledu Ekonomskog laba, u dva tjedna od kraja veljače prinos na njemački 10-godišnji dug pao sa 0,16 na 0,05 posto.

Na hrvatski se u isto vrijeme spustio s 2,04 na 1,98 posto. Ukratko, naš je spread neznatno povećan (sa 1,63 na 1,67). U tom kontekstu moglo bi se reći i da spomenuto prvo probijanje kote od 2% "nije do nas", u nešto duljem razdoblju ipak je riječ o smanjenju premije rizika koja odražava i poboljšanja fiskalnih pozicija te smanjenje razine javnog duga.  To je, uostalom, pridonijelo i hrvatskom izlasku iz kluba članica EU s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama na koji se referirao Dombrovskis.

A te dvije crtice mogle bi ispasti i nagovještaj dobre vijesti za tjedan dana. Idućeg petka, naime, očekuje se izvješće rejting agencije Standard & Poors, a među financijašima i ekonomistima sve se izglednijim smatra da će S&P Hrvatskoj napokon vratiti investicijski rang kreditnog rejtinga. U njihovu sustavu oznaka to znači podizanje ocjene s trenutnih BB+ kao gornjeg razreda špekulativnog ranga, na BBB-, što je najniža razina investicijskog ranga. 

"Kao što su se 2014. pri spuštanju rejtinga pozivali i na ulazak Hrvatske u EDP proceduru (za otklanjanje prekomjernog deficita), tako bi sada i izlazak iz prekomjernih neravnoteža (izvan EDP-a smo već od lani) mogao biti razlog više za poboljšanje rejtinga", kaže jedan analitičar. Ekonomisti, čini se, mahom vjeruju da slučaj Uljanika neće biti prepreka vraćanju "tri B" ocjene koju smo izgubili 2012. godine.

Koliko će agonija Uljanik grupe opteretiti proračun mimo već plaćenih 3,1 mlrd. kuna po osnovi jamstava, pitanje je na koje bi odgovor trebala dati široka analiza koju ovih dana privode kraju u Ministarstvu financija. Ta turobna priča već duže vrijeme, ne bez razloga, zasjenjuje druge gospodarske teme u javnom prostoru. Nema sumnje da će S&P u svojim analizama akceptirati i njezine fiskalne učinke. Kao, uostalom, i zapažanja relevantnih institucija u pogledu (slaba) napretka u provedbi strukturnih reformi.