Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Iduća godina počinje sa 60 posto manje novca za lijekove

Autor: Marija Crnjak
19. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Budući ministar R. Ostojić tvrdi da je drastično rezanje u HZZO-u dokaz da je sustav daleko od stabilnog

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prva tri mjeseca iduće godine imat će čak 60 posto manje novca za lijekove na recept nego u ovoj godini jer je u 20 posto manjem privremenom proračunu HZZO-a za prvi kvartal 2012. najveće rezove pretrpjela upravo stavka lijekova na recept. Iako se prema informacijama Poslovnog dnevnika očekuje da će se ‘pravi’ proračun Zavoda koji treba donijeti nova vlada vratiti u prošlogodišnje gabarite, polazna točka u drugom kvartalu bit će rokovi plaćanja duži za 60 dana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je vrlo značajan pomak s obzirom na postojeće, već preduge rokove plaćanja koji se kreću od 150 dana prema ljekarnama te uglavnom preko 300 dana kad su u pitanju bolnice. Zbog toga se, čim je objavljena vijest o privremenom proračunu, podigla prašina na čitavom domaćem tržištu lijekova za koje ta odluka znači ozbiljan potres, kako tvrde sugovornici Poslovnog dnevnika. Naime, u privremenom proračunu Zavoda za lijekove na recept za razdoblje od tri mjeseca odobreno je tek 332,4 milijuna kuna umjesto 762 milijuna u istom razdoblju prošle godine kad je samo u jednom mjesecu trošak za lijekove bio 254 milijuna. Budući ministar zdravstva Rajko Ostojić tvrdi da drastično rezanje budžeta HZZO-u dokazuje da je sustav daleko od stabilnosti, o čemu se često znao pohvaliti njegov prethodnik Darko Milinović. Ostojić ostaje pri svojim prijašnjim tvrdnjama da zdravstveni sustav godišnje mora imati minimalno 22,2 milijarde kuna na raspolaganju, doduše pod uvjetom da su čisti računi (ove godine iznosio je 21,6 milijarde, kad bi se privremeni proračun preslikao na cijelu godinu iznosio bi 17,8 milijardi). “Prema našim izračunima ukupan dug zdravstva kreće se oko 4,5 milijardi kuna, od čega je dospjeli dug 440 milijuna kuna, ako se računaju rokovi plaćanja 180 dana. Kad bi se računao rok koji propisuje Zakon o rokovima plaćanja, dospjeli dug zdravstva popeo bi se na oko 1,7 milijardi. Pogotovo nakon ovog smanjenja budžeta koje me je šokiralo, jer sam očekivao čak povećanje budžeta, bit će jako teško dovesti rokove plaćanja na prihvatljivu razinu, no to je cilj koji ćemo dostići, s tim da prije toga planiramo napraviti dubinsku analizu poslovanja sustava”, kazao je Ostojić.Veledrogerije u međuvremenu upozoravaju da ponovno produžavanje rokova nekima može značiti ključ u bravu, a Hrvatska ljekarnička komora ističe da neovisno o odlukama nove vlade, od siječnja ljekarne umjesto 250 milijuna mjesečno očekuju oko 110 milijuna kuna, što znači da se privatni sektor ponovno pretvara u kreditora države.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prva tri mjeseca iduće godine imat će čak 60 posto manje novca za lijekove na recept nego u ovoj godini jer je u 20 posto manjem privremenom proračunu HZZO-a za prvi kvartal 2012. najveće rezove pretrpjela upravo stavka lijekova na recept. Iako se prema informacijama Poslovnog dnevnika očekuje da će se ‘pravi’ proračun Zavoda koji treba donijeti nova vlada vratiti u prošlogodišnje gabarite, polazna točka u drugom kvartalu bit će rokovi plaćanja duži za 60 dana.

To je vrlo značajan pomak s obzirom na postojeće, već preduge rokove plaćanja koji se kreću od 150 dana prema ljekarnama te uglavnom preko 300 dana kad su u pitanju bolnice. Zbog toga se, čim je objavljena vijest o privremenom proračunu, podigla prašina na čitavom domaćem tržištu lijekova za koje ta odluka znači ozbiljan potres, kako tvrde sugovornici Poslovnog dnevnika. Naime, u privremenom proračunu Zavoda za lijekove na recept za razdoblje od tri mjeseca odobreno je tek 332,4 milijuna kuna umjesto 762 milijuna u istom razdoblju prošle godine kad je samo u jednom mjesecu trošak za lijekove bio 254 milijuna. Budući ministar zdravstva Rajko Ostojić tvrdi da drastično rezanje budžeta HZZO-u dokazuje da je sustav daleko od stabilnosti, o čemu se često znao pohvaliti njegov prethodnik Darko Milinović. Ostojić ostaje pri svojim prijašnjim tvrdnjama da zdravstveni sustav godišnje mora imati minimalno 22,2 milijarde kuna na raspolaganju, doduše pod uvjetom da su čisti računi (ove godine iznosio je 21,6 milijarde, kad bi se privremeni proračun preslikao na cijelu godinu iznosio bi 17,8 milijardi). “Prema našim izračunima ukupan dug zdravstva kreće se oko 4,5 milijardi kuna, od čega je dospjeli dug 440 milijuna kuna, ako se računaju rokovi plaćanja 180 dana. Kad bi se računao rok koji propisuje Zakon o rokovima plaćanja, dospjeli dug zdravstva popeo bi se na oko 1,7 milijardi. Pogotovo nakon ovog smanjenja budžeta koje me je šokiralo, jer sam očekivao čak povećanje budžeta, bit će jako teško dovesti rokove plaćanja na prihvatljivu razinu, no to je cilj koji ćemo dostići, s tim da prije toga planiramo napraviti dubinsku analizu poslovanja sustava”, kazao je Ostojić.Veledrogerije u međuvremenu upozoravaju da ponovno produžavanje rokova nekima može značiti ključ u bravu, a Hrvatska ljekarnička komora ističe da neovisno o odlukama nove vlade, od siječnja ljekarne umjesto 250 milijuna mjesečno očekuju oko 110 milijuna kuna, što znači da se privatni sektor ponovno pretvara u kreditora države.

Kako će smanjenje proračuna HZZO-a utjecati na tržište lijekova i već preduge rokove plaćanja?

‘Teško je uskladiti rokove plaćanja u zdravstvu, no proračun HZZO-a bit će barem 22,2 mlrd. kuna’
Rajko Ostojić, kandidat za min. zdravstva

‘Privremeni proračun znači nam ključ u bravu jer zbog dugova države već smo na rubu’
Ivan Klobučar, član Uprave Oktal Pharme

‘Već u siječnju rokovi plaćanja dosegnut će 200 dana. Opet postajemo kreditori države’
Mate Portolan, predsjednik HLJK

‘Proračun za kvartal pokriva jednomjesečnu potrošnju i produbit će problem rokova’
Matko Bolanča, pred. Uprave Plive




Autor: Marija Crnjak
19. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Istina je da veledrogerije potroše novce na razne "potrebe" te da njihovi vlasnici za sada nisu stranci, već državljani RH ,koji su doduše rođeni izvan Hrvatske (BiH, Sirija)

Ne mogu, da se opet javim s ciničnim komentarima.
Prvo , rokovi plaćanja prema ljekarnama NISU 150 dana – NEGO 180 dana!
Rokovi se poštuju.
Drugo, da bi se ove godine sklopio novi Ugovor o produljenju roka naplate – uz NOVI UGOVOR / ANEX/ treba
promijeniti i LISTU LIJEKOVA..Ne znam- kako netko ne razumije- da je TROŠAK LIJEKOVA ODREDILA SAMA
DRŽAVA – SAMA SEBI – DATIM PRAVIMA…
Kako bi onda netko tko primjenjuje SPISAK LIJEKOVA KAO BESPLATAN – mogao izvršiti NEPLAĆANJA ISTOG..

Treće, država – vjerojatno misli UPLESTI PDV- tj. KORIGIRATI SVE PREMA Europskoj uniji.Danas lijekovi
imaju 0- nultu stopu PDV-A , tj, sve što ide na teret HZZO-a -NEMA PDV.a.
Onda će država zapravo prebiti trošak PDV-a , pa će nabavna vrijednost lijekova biti ista- A PDV- će
se plaćati i vraćati …To znači, da će lijekovi UMJETNO POSKUPITI ZA P D V – a pošto je to prihod države,
nema smisla da ga ona PLAĆA – dobavljaču .Ako će ga i platiti na fakturama- ljakarnama- oni dobavljačima- dobavljači- proizvođačima- a proizvođači državi – kao i uvoznici….dobili smo – RAZLIKU TROŠKA ZA lijekove.
Koja sad zvuči dramatično- a zapravo nije.
Odgodom plaćanja- svaliti će se teret na dobavljače , koji imaju na tenderima ugovorene cijene- pa
možemo očekivati veliku tržišnu utakmicu – u kojoj za sada vode dva proizvođača s najboljim
uvjetima: PHARMAS -Luke Rajića i BELUPO d.d Koprivnica.
Da li će država plaćati – na 180 – ili 240 dana – ljekarnama je svejedno.

Veledrogerije potroše sve novce na razne potrebe , kolega benčić- jur….i nikada neće platiti pretjerani -porez na dobit- uvjeravam Vas. Kome će dati dobit , kad su vlasnici stranci …? Bolje da sve ostane ovdje.
A ne ko banke- ode sve van.

Dosadašnji “predugi” rokovi plaćanja HZZO-a očito nisu u bitonome utjecali na visinu profitnih stopa hrvatskih veledrogerija , koje su i ove godine svojem menađmentu isplatile plaće i bonuse koje su barem desetak puta više od plaća menađmenta u zdravstvu.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close