Sabor je prošli tjedan potvrdio još jedno produljenje primjene snižene stope PDV-a od pet posto na isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica te ogrjevnih materijala. Niže stope PDV-a za te isporuke Vlada je uvela prije nepune tri godine zbog energetske krize, a zasad je izvjesno da će na snazi biti četiri godine, tj. do kraja ožujka iduće godine.

Smanjenje prihoda države od PDV-a s te osnove procjenjuje se na 53 milijuna eura godišnje, s tim da bi učinak u odnosu na ovogodišnji proračun trebao oko 40 milijuna eura (toliki efekt nije uključen u plan).

Uskoro bi se Vlada trebala očitovati i o nekim drugim cjenovnim amortizerima vezanim uz energente. S krajem ovog mjeseca istječe i jesenas određen rok za potpore za struju, plin i toplinsku energiju. One su u umanjenim iznosima produljene u okviru šireg prošlojesenskog paketa mjera za ublažavanje cjenovnih udara na standard građana vezanih uz energente (koji je uključivao i specifične mjere usmjerene na najranjivija kućanstva), i to tako da je rast cijena struje i plina u tih pola godine sveden na oko 10 posto.

Prilikom donošenja ovogodišnjeg proračuna u Vladi su u obrazloženju plana naveli, primjerice, da je za nadoknadu razlike cijene energenata planirano ukupno 504,9 milijuna eura, s tim da ta brojka uključuje i nadoknade te razlike iz prethodnih razdoblja i za produljenu primjenu privremenog ograničenja cijena struje do ožujka ove godine.

Više (opet) traže i prosvjetari
U svakom slučaju, zbog ublažavanja cijena energenata realno je očekivati da će se donekle izaći iz okvira proračunskog plana – bilo s osnove mjera koje smanjuju prihode (PDV) ili (i) onih koje povećavaju rashode.

Kad je riječ o potencijalnim iskakanjima iz planskih veličina, tu su i aktualne prijetnje sindikata u sustavu obrazovanja da ovaj tjedan počinje štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima, uz još nedefiniran plan trajanja.

Iako su iz Vlade na te najave podsjetili kako su plaće u školstvu prošle godine u prosjeku rasle za 30-ak posto, sindikalisti tvrde da one u obrazovanju i dalje ne prate životne troškove i da su rasle manje nego u drugim sektorima javnih službi. Stipe Mamić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih podsjetio je da su plaće u javnim službama u zadnjih osam godina rasle gotovo 100 posto, dok je kumulativna inflacija bila ispod 40 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako će završiti ta epizoda sindikalnih pritisaka i kakav će biti njezin ishod u smislu potencijalnog dodatnog rasta rashoda za zaposlene, pokazat će vrijeme. Ako je suditi prema recentnim revizijama gospodarskih prognoza, očekivanja u pogledu gospodarskog rasta danas su, ponajprije zbog rastućeg protekcionizma i geopolitičke neizvjesnosti, općenito manja, iako oko američkih carina i protumjera trgovinskih partnera SAD-a još ima mnogo nepoznanica.

U svakom slučaju, i očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u odnosu na Vladine projekcije u vrijeme izrade proračuna za 2025. danas su nešto niža nego donedavno. U HNB-u, primjerice, prošli su tjedan svoju zimsku prognozu o 3,2 posto realnog rasta hrvatskog BDP-a korigirali na tri posto.

Ostane li tako, bit će dobro, reći će neki ekonomski analitičari. U tom slučaju slika javnih financija ne bi se značajnije pokvarila u odnosu na razinu planiranog deficita i javnog duga koje su od Europske komisije jesenas (na Nacrt proračunskog okvira) ocijenjene zadovoljavajućim. Za ovu godinu, naime, Vlada je prema europskoj metodologiji (ESA 2010) predvidjela manjak na razini opće države od 2,3 posto BDP-a, pri čemu bi se omjer javnog duga i BDP-a trebao dodatno spustiti, s 57,4 na 56 posto BDP-a.

Pritisci na uštede
Niz država članica EU, a među njima i one najveće, osim znatno nižih stopa ekonomskog rasta (a neke, poput npr. Njemačke ili Austrije i s padom BDP-a) bilježe znatno veće deficite i razine duga pa istodobno imaju i pritisak fiskalne konsolidacije.

Posebno je zanimljiv srednjoročni plan koji je u smjeru smanjenje deficita i duga ovih dana usuglasila nova savezna vlada Austrije. U nizu mjera prilagodbi na obje strane federalnog proračuna plan uključuje i dodatne namete za banke. Tamošnja vlada pritom se pozvala na “koristi koje su u proteklih nekoliko godina banke imale od visokih prihoda zbog povijesno snažnog ciklusa povećanja kamatnih stopa ECB-a, kao i od asimetričnih prilagodbi kamatnih stopa na kredite i depozite”.

Učinak tih nameta bankama u ovoj i idućoj godini procjenjuje se ukupno oko 500 milijuna eura. I dio oporbe u Hrvatskom saboru ovih se dana založio za sličan put u okviru rasprave o PDV-u na plin/grijanje zastupnici Mosta i Možemo! prizivali su povratak oporezivanja “ekstra” dobiti banaka.