Za desetak dana, negdje baš kad se u Saboru bude tražio rasplet političke krize, u Zagreb stiže izaslanstvo Standard & Poor'sa. Nakon obilaska financijskih i ekonomski bitnih adresa, S&P će ocijeniti zaslužuje li Hrvatski rejting i dalje ocjenu 'BB' s negativnom prognozom.

Iz kaosa Vlade koja ne funkcionira pa je u zadnji čas zaustavljeno izdanje euroobveznica ministar financija Zdravko Marić ipak je poručio da njegova operativa ne staje te da je Hrvatska sposobna obraniti postojeću vjerodostojnost u očima investitora. Paradoks u cijeloj situaciji je da domaći ekonomski pokazatelji idu gore: industrija, trgovina, turizam i BDP rastu, deficit pada… Hoće li to biti dovoljno da agencije zažmire na političku krizu i odluku odgode za nekoliko mjeseci, kao što je to neslužbena praksa prilikom izbora? "Domaći rejting je de facto već snižen s ponudom prinosa na neuspjelo izdanje obveznica na međunarodnom tržištu jer je u tu visinu ugrađen politički rizik", kaže ekonomist Damir Novotny.

Dodaje da je, ako je točna glasina da je ponuđena cijena bila 500 baznih bodova iznad referentne kamatne stope na tržištu, riječ o nemjerljivo višoj cijeni koju investitori zahtijevaju u odnosu na ostale zemlje. Primjerice, kaže, Česi, koji poput nas nisu u eurozoni, plaćaju oko 120 baznih bodova iznad referentne stope. Novotny smatra da će teško u ovom trenu sam rejting zaroniti ispod trenutne razine, dvije stepenice ispod investicijskog praga, i izgubiti jedan 'B'. "Od toga nas štiti činjenica da smo članica Europske unije, koja je u formalnoj proceduri prekomjernog deficita. EU nam je velik štit, no prije ili kasnije Hrvatska će morati provesti reforme što investitori znaju pa zato nam i pristaju posuditi novac", smatra Novotny.

Ekonomist Željko Lovrinčević upozorava da negativni 'outlook' znači da nam vrijeme curi. "Ako je očekivanje negativno, onda rejting u određenom vremenu mora pasti, ili se očekivanje mora promijeniti nabolje. Isti princip vrijedi i u slučaju pozivnog očekivanja", kaže Lovrinčević dodajući da rejting u pravilu prati prognozu unutar godine dana. Ističe da nas je "rast premije rizika od početka političke krize na 360 baznih bodova iznad njemačkog bunda na ukupnu razinu duga 'koštao' dodatnih oko 500 milijuna kuna pri postojećem rejtingu".

Moguće je da će agencije pričekati rasplet situacije te ocjenu dati krajem godine, no tada će usporiti i pozitivni efekti izvana koji guraju ekonomiju, poput niske cijene nafte. "Sve ovisi o brzini raspleta krize. Što kraće ona bude trajala, tim bolje, ali nema garancija da će biti trajno otklonjena. Zbog nefunkcioniranja Vlade, polovica godine je potrošena, druga polovina je neizvjesna, a dosad se realno moglo riješiti 15-ak posto javnog duga 'liability managementom'", zaključuje.