Interventni fond namijenjen prezaduženim kućanstvima koji ne mogu plaćati hipotekarne kredite stigao je u Hrvatsku. Nalazi se zasad samo na papiru, i to u dokumentu koji se zove Londonska deklaracija, no odmah se svidio potrošačkim udrugama.

Zaštita građana
“U našem planu zacrtan je sada taj fond kao najbolja mjera Vladine pomoći prezaduženim potrošačima”, smatra predsjednica Udruge zaštite potrošača iz Osijeka Mira Brumaček Lukačević i najavljuje da će se potrošačke udruge ovih dana dogovoriti o zahtjevu da Vlada formira interventni fond za pomoć vraćanja hipotekarnih kredita prezaduženih građana, kao i za uvođenje sudskog moratorija na prodaju nekretnina u razdoblju neposredno nakon što zajmoprimac izgubi posao. “Razgovorali smo s predstavnicima udruge ‘Život u plusu’ koja je potpisala Londonsku deklaraciju. Moguća je suradnja s potrošačkim udruguma u formiranju interventnog fonda koji potrošačima i te kako treba jer nisu stvorili financijsku krizu nego su njezine žrtve. Očekivala sam da će ta udruga podržati rješenje koje su potpisali i donijeli iz Londona u Hrvatsku, no razočarana sam. Udruga ‘Život u plusu’, unatoč svojoj inicijativi, usmjerena je prvenstveno na edukaciju potrošača i preporuke za pojačanu štednju u stilu ‘potrošači stežite remen’, a uopće ih ne zanimaju akcije koje služe zaštiti prezaduženih građana”, kaže Brumaček Lukačević. Predstavnici civilnog sektora iz 26 zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku, preuzeli su u Londonu u zadaću promicati dogovorene mjere na nacionalnoj razini. To znači da će ih oni vjerojatno hitno inicirati prema 26 europskih Vlada, među kojima je i hrvatska Vlada i tako pokušati, u suradnji s financijskim sektorom, pomoći prezaduženim građanima. Udruga “Život u plusu” stavila je svoj potpis na deklaraciju 13. studenog u Londonu (gdje su se okupile građanske udruge iz Europske koalicije za odgovorno kreditiranje), no njezine zaključke prihvatila je zasad deklaratorno. Prema riječima predsjednika Nikole Milijevića, kane najprije o tome voditi javnu raspravu. Načinom na koji je na okruglom stolu održanom u srijedu u Zagrebu prognozirala potencijale interventnog fonda u međunarodnim razmjerima izazvala je ljutnju nekih potrošačkih udruga. “Život u plusu” i nazočni bankari složili su se u tome da je veliko pitanje koliko se mjere Londonske deklaracije, pa tako i interventni fond, realno mogu provoditi u bilo kojoj zemlji potpisnici deklaracije.

Posljedice krize
Potreba za interventnim fondom zbog građana koji ne mogu financirati postojeće obveze postoji u mnogim zemljama, tvrde potrošačke udruge. Zbog prelijevanja financijske krize na gospodarstvo, očekivane recesije i rasta nezaposlenosti, problemi s vraćanjem hipotekarnih kredita neće zaobići ni Hrvatsku. Posljedice krize Hrvatska će osjetititi posebice u 2009. godini kada bi, kako predviđaju neki ekonomisti poput Željka Lovrinčevića, ovdje moglo biti do 40-ak tisuća otkaza. Mjere zaštite prezaduženih potrošača koje traži civilni sektor nalaze potvrdu i u istraživanju koje je proveo GfK. Prihodi dvije trećine hrvatskih kućanstava ne mogu pokriti potrebe.

Činjenice

Niska kupovna moć
Hrvatska se sa 4700 eura neto primanja građana u 2008. nalazi na 30. mjestu (od 41) u Europi po kupovnoj moći, a u Sloveniji kupovna moć iznosi 9 tisuća

Na minimalcu 40 posto
40 posto radnika ima bruto plaću od 2700 kuna i jedva pokrivaju troškove života, tvrde sindikati, a 15.000 građana je prezaduženo

Oblici zaduživanja
70 posto građana koristi minuse na tekućem računu, 40 posto kartice, 37 posto gotovinske kredite, a 31 posto nenamjenske za auto i stan, pokazuje istraživanje GfK

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji