Nakon lihtenštajnske banke LGT Group, istraga o utaji poreza njemačkih državljana kroz poreznu oazu Lihtenštajn ovih se dana u protegnula i na švicarsku banku Vontobel sa podružnicom Treuhand u toj malenoj europskoj Kneževini. Povrh Njemačke, u istragu oko izbjegavanja plaćanja poreza uključili su se i istražitelji iz Skandinavije, Velike Britanije, Sjedinjenih država te još najmanje šest zemalja, Kanade, Francuske, Italije i Nizozemske pa i Australije i Novog Zelanda, nastojeći razotkriti imućne državljane koji koriste banke u Lihtenštajnu da bi imetak sakrili od poreznika u domovini. Za razliku od lihtenštajnske banke LGT, iz uprave Vontobela poručuju da informacije o klijentima u lihtenštajnskoj diviziji Treuhand nisu ukradeni niti zloupotrebljeni. Vontobel Treuhand, je inače posljednjih godina znatno proširila aktivnosti na polju komercijalnog bankarstva, a glavni klijenti su joj bogataši iz Njemačke, Austrije i istočne Europe. Kako javlja poslovni list The Financial Times, njemački istražitelji raspolažu s informacijama o manjem broju njemačkih državljana s računima u toj lihtenštajnskoj podružnici, pokušavajući utvrditi jesu li korišteni za utaju poreza, vjerojatno uz pomoć osoblja banke. S razotkrivanjem nezakonitog skrivanja imetka u u Lihtenštajnu njemački su državni organi započeli prije dva tjedna privevši prvog čovjeka Deutsche Posta Klausa Zumwinkela zbog sumnje da je utajio porez preko zaklade u toj europskoj Kneževini.

Otada je 91 od oko 150 osumnjičenih njemačkih državljana priznalo izbjegavanje plaćanja poreza, otkrivaju njemački državni organi, a još 72 ih se predalo prije nego ih je posjetila policija. Subjekti u istrazi već su namirili oko 27,8 milijuna poreznih potraživanja, a njemački porezni istražitelji prognoziraju da će do zaključenja istrage prikupiti znatno više. Njemačka je policija nakon Zumwinkela, kako smo pisali, na vrata pokucala i povjereniku Bavarske za zaštitu osobnih podataka Karlu-Michaelu Betzlu jer osobni podatci do kojih su došli porezni istražitelji pokazuju da je utajio porez na svoj imetak kako bi ga sakrio od poreznika. Podsjećamo, istragu u lihtenštajnskoj banci LGT njemački su istražitelji započeli su prije dva tjedna nakon što su njemačke tajne službe ljetos pribavile informacije o klijentima te financijske institucije koje je 2002., kako otkrivaju u toj lihtenštajnskoj banci, ukrao bivši zaposlenik Heinrich Kieber. Berlin je objavio da su njemački istražitelji prošloga ljeta platili čak 4,2 milijuna eura Kieberu koji im je podastro informacije o imenima njemačkih i drugih državljana vlasnika računa u lihtenštajnskom LGT Groupu od kojih mnogi iskorištavaju stroga i tajna lihtenštajnska bankovna pravila ne bi li sakrili imetak od poreznika. U lihtenštajnskoj banci LGT su ogorčeni poručivši da je riječ o popisu 1400 klijenata, od kojih najviše, oko šestotinjak, državljani su Njemačke. Isto su učinile i britanske vlasti plativši 100 tisuća funta za popis bogatih Britanaca koji su utajili porez sakrivši imetak u Kneževini, javlja poslovni list The Financial Times. Podatke o vlasnicima računa u poreznom utočištu Lihtenštajn Berlin je odlučio podijeliti s vladama drugih država koje za to pokažu interes, za što neće zaračunavati naknadu. Prema riječima njemačkog istražitelja Hansa-Ulrich Krücka, procjenjuje se da je na bankovnim računima u Lihtenštajnu je oko 200 milijuna eura kapitala spremljenog od poreznika.

Globlana pravila za investicijske fondove

Europska komisija najavljuje uvođenje mjera za skidanje tajnovitosti koje okružuju državne investicijske fondove, što bi moglo rezultirati stvaranjem globalnih pravila upravljanja milijardi eura vrijednih financija kojima upravljaju države.Riječ je o pokušaju stvaranja pravila za državne investicijske fondove koji drže veliki udio u zapadnim kompanijama. To je ujedno i rezultat nastojanja francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya koji se zalaže za uvođenje dodatnih protekcionističkih mjera za fondove čiji su motivi, prema nekim mišljenima, vođeni više političkim nego komercijalnim nastojanjima.