Domaći turizam ni ove godine neće moći bez sezonskih radnika, a poslodavci će ponovo morati posegnuti i za strancima. Između 40.000 i 50.000 stalno zaposlenih u hotelskim kućama, kampovima, kafićima, restoranima… prošle je godine u samoj špici, kad je u zemlji svakodnevno više od milijuna turista, imalo ispomoć i sedamdesetak tisuća sezonaca.

Pri tom, tijekom prošle godine izdano je rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima od čega 56.228 upravo za rad u turizmu i ugostiteljstvu (više je izdano jedino u graditeljstvu, 75.071). Velika većina stranaca lani je stigla radi sezonskih poslova, ali neki su u Hrvatskoj našli i stalni radni angažman.

Potraga turističkih poslodavaca u turizmu za pojačanjima svojih timova već je počela. Jučer je, recimo, otvoren online sajam poslova u turizmu i sezoni – Sezonac.hr! Trajat će do do 6. veljače, a moguće mu je pristupiti putem računala, tableta ili mobitela u svakom trenutku, od 0 do 24.

Potraga je već počela
“Ima interesa i poslodavaca i posloprimaca, kandidati trenutno mogu birati između više od 150 raznovrsnih natječaja za posao. U više od 75 posto slučajeva radi se o sezonskim poslovima, a zanimanje je otprilike na lanjskoj razini”, komentira prvi dan sajma Alen Mrvac, uime portala Mojposao, najpoznatijeg brenda međunarodne tvrtke Alma Career Croatia koja sajam i organizira.

Na kraju će, kako zasad stvari izgledaju, sve biti poprilično nalik prošlogodišnjoj turističkoj sezoni kada je hrvatske goste usluživalo gotovo i 60.000 stranih radnika te 15.000 do 20.000 domaćih sezonaca iz raznih dijelova Hrvatske.

“Rano je, tek smo u siječnju, ali sve upućuje da bi ovogodišnja turistička sezona po fizičkim pokazateljima mogla biti na tragu lanjske. To, pak, što bismo u 2025. mogli ponoviti turistički promet iz 2024. znači da bi i potreba za dodatnom radnom snagom mogla biti na lanjskoj razini”, potvrđuje direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Lani je, inače, Hrvatska ugostila 21,3 miljuna turista (18,3 miljuna stranih) i četiri posto više nego 2023. Noćenja je, pak, ostvareno 108,7 milijuna, što je jedan posto više od prethodne godine. Prošla je godina, pri tom, bila bolja i od do pandemije turistički najbolje 2019., kad je registirano 20,7 miljuna gostiju i 108,4 milijuna noćenja.

“Moguće je da će biti nekih iznenađenja, ali sve ide prema tome da ove godine imamo reprizu lanjske po svim poazateljima osim kad su u pitanju financije. Naime, na tržištu će se ove godine naći i neki novi ili rekonstruirani objekti i to bi trebalo donijeti i neke nove, više prihode.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Objekti koji su prošli tek redovito održavanje i osvježavanje, cijene su korigirali samo za procijenjenu inflaciju. No, cijene se danas formiraju dinamički, praktički na dnevnoj bazi, idu gore-dolje prema aktualnoj potražnji. U svakom slučaju, financijski će učinci nominalno biti bolji nego prošle godine, a oko toga koliko će biti i realno veći još uvijek je dosta upitnika”, smatra Ostojić.

Ove sezone bez rasta
Inače, tijekom prvih devet mjeseci lani Hrvatska je od stranih gostiju, prema podacima Hrvatske narodne banke, uprihodila 13 milijardi i 188,7 milijuna eura. To je rast od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. i manje-više također repriza prethodne godine.

Za razliku od nekoliko prošlih sezona kad su plaće rasle, tekuća bi, nažalost, mogla biti i repriziranje lanjskih platnih lista zaposlenih u turizmu budući se zasad ne nazire osjetnije povećanje turističkog prometa, a samim tim ni novi prostor za osjetnije povećanje plaća.