Za očekivati je da ćemo sljedeće godine svjedočiti daljnjem rastu cijena, no u znatno manjoj mjeri nego ove, kaže se u analizi koju je za magazin JaTrgovac izradio voditelj prodaje za Hrvatsku i BiH agencije NielsenIQ Ivan Junaković.

Usporedba prosječnih cijena robe široke potrošnje u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, pokazala je da se Hrvatska cjenovno nalazi u umjerenijem spektru inflacije od većine zemalja srednje i istočne Europe, navodi se u priopćenju objavljenom u petak.

Sa 8,7 posto

Rast gospodarstva u trećem tromjesečju usporen na 5,2 posto

Hrvatske su cijene u prosjeku bile 11 posto više nego u drugom tromjesečju 2021., za razliku od prosječno 12 posto viših u Poljskoj, 13 posto viših u Srbiji, 14 posto viših u Bugarskoj i Rumunjskoj, 15 posto viših u Mađarskoj ili preko 20 posto viših u Rusiji i drugim zemljama izravno pogođenim ruskom agresijom na Ukrajinu.

Niže stope su imali samo Slovenci ( rast od 8 posto) i Česi ( rast 9 posto). Zapad Europe u drugom kvartalu bilježio je rast prosječnih cijena u rasponu 2 do 5 posto.

U devet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani, najviše je poskupjelo ulje – 37 posto. Slijedi brašno s rastom cijena od 34 posto te šećer s rastom od 31 posto.

Vrijednosna prodaja je veća, ali se količinska prodaja nije smanjila

U analizi se navodi kako se podaci odnose na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija, za razdoblje listopad 2021. – rujan 2022., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2022. – rujan 2022., za prehranu i neprehranu.

Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj “košarici”) raste 10 posto na godišnjoj razini, a 11,5 posto od početka godine. Godišnje količine rastu jedan posto, a od početka godine skoro  dva posto. Cijene su od početka godine veće za 9,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Trgovačke robne marke (TRM) rastu dvostruko brže od brendova – čak 18,5 posto od početka godine (brendovi 10 posto), a razlika u cijeni postaje još vidljivija, jer su trgovačkim robnim markama one veće prosječno 7 posto (brendovima 11,5 posto).

K tome, TRM od početka godine rastu i količinski 11 posto, a brendovi bilježe 1,5 posto manju prodaju.

Dakle, TRM nose trećinu vrijednosnog rasta i sav količinski rast, navodi se u priopćenju.

Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj “košarici”) u zadnjih godinu dana raste 8 posto, a od početka godine 10 posto. Godišnje količine veće su za 6 posto, a od početka godine 7 posto. Cijene su se mijenjale u nižem postotku nego u prehrani.

I u neprehrani sav količinski rast dolazi od TRM, gotovo 20 posto od početka godine, uz sličnu (ili nižu) razinu cijena, što rezultira financijskim rastom od 17 posto.

Brendovi su također u financijskom plusu od 8 posto, ali zbog prosječno 11 posto viših cijena. Kao i kod prehrane, trećina financijskog rasta dolazi od TRM, ali i sav količinski rast.

“Ova godina svakako će završiti s velikim plusevima, rastu cijena unatoč. Za očekivati je da ćemo i sljedeće godine svjedočiti daljnjem rastu cijena, no u znatno manjoj mjeri nego ove godine. Akcije neće biti značajno više nego zadnjih par godina (ukupna promo-prodaja je već par godina na razini od oko 30 posto uz minimalne oscilacije), a diskonteri nastavljaju rasti. Trgovačke robne marke šire asortiman u onom dijelu koji brendovi ne uspijevaju pratiti, poglavito kad se radi o značajno jeftinijim ili pak XXL varijantama. Brendovi će pak zadržati pozicije dokle god se potrošačima “obraćaju” prilagođenom ponudom (i ne pretjeruju s korekcijom cijena)”, istaknuo je Junaković navodeći kako će najteže biti onima u sredini, koji se moraju boriti za prepoznatljivost i svjesnost o brendu, dok se paralelno bore s rastom inputa i rastućom konkurencijom.