HŽ Infrastruktura, najveća tvrtka unutar holdinga Hrvatskih željeznica, planira do kraja godine raspisati natječaj za IT posao vrijedan 10 milijuna eura, a do 2015. za još jedan vrijedan između 50 i 100 milijuna eura, doznaje Poslovni dnevnik. Riječ je o dva najveća informatička posla za koja se sprema javni sektor u ovom trenutku. Član Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Matasić kaže da već sada intenzivno rade na informatizaciji osnovnih poslovnih funkcija te se pripremaju za te natječaje.

“U tijeku je projekt uvođenja SAP-a od 20-ak milijuna kuna kojim rješavamo pitanje osnovnih servisa za podršku poslovanju kroz koji će se uskoro realizirati i javna nabava, a želja nam je u idućem razdoblju informatizirati upravljanje imovinom i prometom kako bismo optimizirali cjelokupno poslovanje”, kaže Matasić. Dodaje da odluka o ta dva natječaja nije još donesena jer kompanija neće ulaziti u nove investicije, dok za njih u cijelosti ne osigura financijsku konstrukciju. Prvi projekt vrijedan 10 milijuna eura trebao bi riješiti pitanje nadzora i upravljanja imovinom. Prema poslovnom izvješću iz 2009., HŽ Infrastruktura upravlja s gotovo 2800 kilometara pruga, više od 200 željezničkih kolodvora, raznom opremom, uključujući i onu energetsku i telekomunikacijsku, više od 300 cestovnih vozila i mnoštvu željezničkih vagona i strojeva.

“Kompaniji je ovaj projekt ključan za bolje planiranje korištenja resursa jer želimo imati kompletne podatke o stanju infrastrukture, naći softver koji nam omogućuje da bolje uočavamo i predviđamo potrebe u održavanju te da samim time efikasnije odlučujemo o popravcima i remontima”, pojašnjava Matasić. Navodi da im se lani pokvario jedan sigurnosno-signalni uređaj na pruzi vrijedan 200.000 kuna i da je početna procjena bila da se taj modul mora zamijeniti. Onda je provedena nova procedura procjene štete tijekom koje je ustanovljeno da se modul može riješiti servisom za 20.000 kuna. Takvi postupci traju dugo, imovine ima mnogo i neučinkovito je to raditi na takav ručni način. “Informatizacijom bismo ostvarili takve uštede da je očekivan rok povrata ulaganja u sustav za upravljanje imovinom svega tri do pet godina”, tvrdi Matasić. Također već rade na edukaciji ljudi koji će poslije raditi na tom novom IT sustavu.

Oni se obrazuju u željezničkim tvrtkama koje već imaju sličan IT sustav u SAD-u, Njemačkoj i Italiji, a Matasić kao najvažnije navodi da tamo iz prve ruke imaju prilike učiti o procedurama, odnosno kako su razrađeni procesi, jer upravo će to znanje omogućiti brz povrat investicije. “Od eventualnih ponuđača ćemo tražiti da se implementira niz funkcija za potpuno rukovođenje svim procesima. Moguće je da ne postoji jedan ponuditelj koji će zadovoljiti sve naše potrebe, već da se po opisu funkcija udruže dva do tri igrača koji isporuče jednu takvu cjelinu koja mora imati grafički prikaz stanja”, kaže Matasić. Drugi projekt, koji će u IT dijelu biti vrijedan između 50 i 100 milijuna eura, dio je šireg plana izgradnje i modernizacije Hrvatskih željeznica teškog dvije milijarde eura.

Matasić kaže da HŽ Infrastruktura želi informatizirati signalno-sigurnosne uređaje na prugama i kolodvorima te povezati to preko kontrolnog softvera. “Ovu implementaciju očekujemo između 2013. i 2020., odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU, kad će nam se otvoriti mogućnosti financiranja iz infrastrukturnih fondova EU, u kojima je do 85 posto sredstava nepovratno”, kaže Matasić. Dodaje da će se za ta dva posla raspisati javni natječaji. “Budući ćemo upravljanje prometom raditi kroz EU-fondove procedure odabira bit će sukladne EU-pravilima. U oba sustava očekujemo gotova rješenja, dokazana u većem broju drugih željezničkih sustava”, zaključuje Matasić.

Ništa bez informatike

Aplikacijom za radno vrijeme uštedjeli milijun eura
Ivan Matasić kaže da su nedavno zaključili jednu od najvažnijih faza uvođenja SAP-a, preko njega su isplaćene plaće, a ove će se godine unaprijediti sustav javne nabave i upravljanja procesima i dokumentima. “Sve poslove naručivat ćemo novim sustavom javne nabave koji bi trebao biti potpuno funkcionalan za mjesec dana”, pojašnjava Matasić. Dodaje da je uvođenje SAP-a, vrijedno oko 20 milijuna kuna, započelo 2008., a lani se intenziviralo te da su zahvaljujući vlastitom razvoju aplikacije za praćenje radnog vremena uštedjeli 500 licencija i time oko milijun eura.

1. projekt
10 milijuna eura nadzor i upravljanje imovinom

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

2. projekt
50-100 milijuna eura bolje upravljanje prometom