Za Spar Hrvatska 2016. godina označila je ulazak u novu razvojnu fazu koja je usmjerena ka obali. Riječ je, otkriva čelnik tog trgovačkog lanca, o njihovoj staroj ambiciji za čiju je realizaciju sada došao trenutak. Nova faza znači otvaranje većeg broja objekata duž Jadranske obale budući da su trenutno prisutni samo u Zadru, Splitu i Šibenik, uz manju trgovinu u Rijeci. O izdašnijim investicijama u koje će kompanija upustiti ove godine te ostalim poslovnim planovima, za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave Helmut Fenzl.   

Kupujete li Billu Hrvatska kako se nedugo šuškalo po kuloarima?
I mi smo čuli, no demantirali smo te glasine. Naš fokus je usmjeren na vlastitu ekspanziju. Radimo na puno projekata, nekoliko ih je već u visokoj fazi razrade, a ove godine najvažnija nam je Pula, gdje je sasvim slučajno naš objekt u susjedstvu Bille. 

Koliko ćete investirati ove godine u nove kvadrate koje najavljujete?
U pravilu kontinuirano godišnje investiramo 35-40 milijuna eura pa će tako biti i u 2016. Međutim, u iduće dvije godine za investicije planiramo izdvojiti više. Naime, dosad smo dosta ulazili u zakup prostora, a sada se okrećemo kupnji zemljišta i izgradnji vlastitih objekata. Stoga za razdoblje 2017.-2018. namjeravamo izdvojiti više od 50 milijuna eura godišnje. Idemo punom snagom naprijed. Naša mreža je već dosta razgranata, no ima još područja na kojima se želimo 'parkirati'. 

Zar ovo malo hrvatsko tržište nije već zasićeno gustom maloprodajnom mrežom, prije dvije-tri godine vrtjela se ocjena kako više nigdje nema slobodnih prostora.
Ovisi kako tko vidi tržište, a za nas prostor nije popunjen dok mi nismo negdje prisutni. Konkurencija je svuda raspršena, no naš je moto da uvijek moramo biti bolji neovisno o tome stižemo li na neku lokaciju prije ili poslije naših konkurenata. Nikada bolje lokacije nisu nam bile ponuđene kakve dobivamo u posljednje vrijeme, i to od Zagreba do obale.

Je li konsolidacija tržišta maloprodaje u RH gotova ili će biti još akvizicija?
Dio konkurencije investira u nove kvadrate, a drugi rade na konsolidaciji tržišta, preuzimaju male trgovce koji više ne mogu opstati samostalno što je posebno izraženo u Dalmaciji. Mislim da će se nastaviti i konsolidacija i ekspanzija kroz nove investicije. Neki imaju svoj format i nastavit će samo ulagati, drugi su fleksibilniji i skloniji akvizicijama. 

Ima li onda mjesta i za dolazak nove konkurencije?
Mi koji smo već tu vjerojatno smo skloniji razmišljanju da nema mjesta za novu konkurenciju. Bože moj, ako je netko ipak samouvjeren i pripravan za utakmicu on će doći neovisno o našim procjenama. Međutim, koliko mi je poznato nema najava o dolasku novih trgovaca na ovo tržište.  

Što je Sparu donijela poslovna 2015., jeste li zadovoljni?
Naravno, naš rast je lani bio veći od 14%, ostvarili smo 345 milijuna eura prihoda. Dio rasta još je vezan uz preuzimanje Dione, no dio dolazi iz većeg broja preuređenih trgovina u kojima smo ostvarili značajan rast prometa. Jako smo zadovoljni lanjskim rezultatom, a dio zasluge za takvu ocjenu, to moram naglasiti, odnosi se na veliki povratak potrošača kvartovskim trgovinama. Ako kvartovske trgovine imaju dobru ponudu i solidne cijene one postaju atraktivne destinacije koje i oživljavaju prostor. Uspjeli smo s tim projektom o čemu svjedoče i ocjene kupaca koje smo dobili u nekoliko novozagrebačkih naselja.

Analitičari ocjenjuju da se potrošnja konačno oporavila, je li taj trend vidljiv u košarici, kupuje li se više?
Pričekao bih još barem do kraja travnja kada ćemo imati rezultat potrošnje i poslije Uskrsa. Čak ako su trendovi pozitivni, prerano je za davati takav signal iako smo u veljači imali dan više. Podsjetit ću, još se nismo vratili na razine potrošnje iz 2008. što je najbolja ilustracija situacije.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Na police stranih trgovaca gleda se kao kanale kojima stiže asortiman iz uvoza. Vi ste pokrenuli i obratan smjer, kroz mrežu Spara izvozite hrvatske proizvode. Kakav je učinak?  
Tijekom 2014. izvezli smo asortiman za 49 milijuna eura, u 2015. za 54 milijuna. To je rast od 11%, zadovoljni i mi i naši partneri, tvrtke čije proizvode plasiramo u Austriju, Mađarsku i Sloveniju. Najveći rast izvoza vezan je za Austriju što nas posebno veseli. Izdvojit ću rezultat Vindije čiji je izvoz u godinu dana uvećan 10 puta zahvaljujući dodatnim listinzima u Sloveniji. Vindijin burek od sira i mliječni desert Ingo hit su proizvodi na slovenskom tržištu. Slovencima smo uspjeli prodati i pivo koje za nas kao robnu marku proizvodi pivovara iz Buzeta. I Violeta je značajno rasla. Podravka, Ledo i PIK Vrbovec lani su povećali svoj promet u Mađarskoj, a od nedavno proizvode Mesne industrije Gavrilović izvozimo u Austriju. I kroz proizvodnju Spar robnih marki razvili smo vrlo uspješnu suradnju s nekim velikim tvrtkama, ali i s nizom manjih dobavljača, u izvoznom projektu surađujemo sa 40-ak hrvatskih proizvođača.

Među trgovcima je sve izraženije i nadmetanje u ponudi tradicionalnih lokalnih, autohtonih proizvoda.
Spar je ponosan što je među konkurencijom bio prvi koji je brojnim malim proizvođačima otvorio svoje police. Neke smo uključili i u naš Premium program gdje im dajemo i marketinšku potporu, te više puta godišnje na ukupan asortiman smanjujemo cijene 25% s ciljem da potaknemo prodaju. Bez naše potpore ti proizvođači ne bi mogli sami izboriti poziciju na tržištu, jer često se radi o pravoj manufakturnoj proizvodnji u malim serijama. Tu kombiniramo naše snage, mi želimo imati najbolju ponudu, a oni imaju izvrsne proizvode, stoga im dajemo naše police, ali i posebno dizajniranu ambalažu.  

Akcijske prodaje postale su svakodnevnica, deflacija je ušla u treću godinu i vrlo je izražena. Ima li kraja toj utrci za kupcima, tko gubi više dobavljači ili trgovci?
Nastavlja se ta nemilosrdna i bespoštedna utakmica u smanjivanju cijena. Svi to osjetimo u rezultatu, no teško je ocijeniti gdje je kraj. No, pritisak na cijenu proizvodnje ima i dobru stranu. Iskazana je u većoj efikasnosti koja proizvođačima otvara lakši izlazak na strana tržišta. Konkurencija sigurno ima dobre učinke, ne samo na potrošače nego i na industriju. 

Posljednjih tjedana aktualizira se problematika kako se kroz police, posebice stranih trgovaca, uvozi sve veći broj proizvoda koji će izgurati asortiman hrvatskih tvrtki. Je li taj strah opravdan?
Mislim da nije. Ključ je u samom proizvodu, u njegovoj kvaliteti koja mu otvara put do polica i kupca. Više puta sam već istaknuo ako se PIK Vrbovec može nositi s konkurencijom u Mađarskoj koja je prepoznatljiva kao zemlja salama to je dokaz da strah nema uporište. Sve brojke kod nas u Sparu idu u prilog hrvatskih dobavljača i takvi trendovi će se nastaviti.   

Odbor za poljoprivredu EK otvorio je temu da robne marke ugrožavaju poslovanje proizvođača pa iniciraju zahtjev o jačem nadzoru tržišta.
Ne bih se složio. Neke su tvrtke prije odbijale proizvoditi robne marke, govorile su kako to nije za njih. U međuvremenu su uvidjele kako s takvim asortimanom mogu popuniti svoje neiskorištene kapacitete. Proizvođač koji proizvodi i brend i privatnu marku zapravo ima širu ponudu za kupca i na taj načim povećava svoj prihod. Naše iskustvo je da dobro pozicionirane privatne marke uopće ne štete 'A' brendu. 

Hrvatska, za razliku od mnogih članica EU, nema ni kodeks ni zakon o dobrom poslovnom postupanju, odnosno nepoštenoj trgovačkoj praksi. Proizvođači tvrde da je ulazak na police preskup i traže zaštitu države.
Nisam čuo za tu inicijativu, no predložio bih da pogledate bilance proizvođača i trgovaca. Čitam da neke kompanije iskazuju veliku pa i povijesno rekordnu dobit. Proizvođači uglavnom imaju dobit, a trgovci gubitke. Mi smo grana koja je kapitalno vrlo intenzivna, jako ulažemo i zbog velike konkurencije teško nam je ostvariti ulazak u zonu dobiti. To nije pojedinačni fenomen nego gotovo generalna pojava među trgovcima. Ne smije se zaboraviti da su dolaskom krize uvjeti poslovanja postali vrlo složeni. Da smo ostali na razini kupovne moći od prije 2008. mi u Sparu odavno bismo poslovali pozitivno. 

Spar je svojedobno bio među tvrtkama koje su od Vlade tražile jasna pravila za doniranje hrane pred istekom roka trajanja. Pravilnik je usvojen prije pola godine, je li olakšao donacije?
Nažalost nije, zapravo je zakomplicirao situaciju pa i dalje ne možemo donirati iako bi itekako htjeli. Javljaju nam se posrednici i mole donacije, no nama su ruke vezane. Uvjeti koje postavlja pravilnik poslovna su tajna svake tvrtke pa tako i Spara i ne možemo te podatke upisivati u dokumentaciju o donaciji koju smo obvezni dati posrednicma. Usto, spomenut ću i činjenicu da svježe meso, voće i povrće koje nije za ljudsku uporabu ne možemo dati zoološkim vrtovima iako u nekima životinje gladuju jer, nisu registrirani kao posrednici. Pravilnik je nužno što prije izmijeniti i prilagoditi ga realnim uvjetima.