EN DE

HUP: Sljedećih će godina tržištu rada nedostajati 500.000 ljudi

Autor: Suzana Varošanec
02. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U Hrvatskoj je zaposleno 55, Nizozemskoj 73, a u Austriji 89 posto stanovništva u dobi od 15 do 64 godine

Stopa zaposlenosti stanovništava u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi 55 posto, što je jedna od najnižih stopa u usporedbi sa zemljama članicama EU. Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu objašnjava da to pokazuje označava koliko su neiskorišteni radni resursi, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti. “Pokazuje se da nam nezaposlenost nije toliko velika koliko nam je niska zaposlenost. Međutim, kad je tako niska zaposlenost, ljudi se niti ne deklariraju da su nezaposleni, pa ostaju kod kuće, produžuje se školovanje i slično”, kaže prof. Mrnjavac.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Nepuno radno vrijeme
Po visini stope zaposlenosti Hrvatska se nalazi na začelju ljestvice, smještena je između Bugarske (55,8 posto) i Malte (53,9 posto), a na samom dnu su Poljska i Turska. S druge strane, jednu od najvećih stopa zaposlenosti ima Austrija (88,6 posto), koja je europski lider u “fleksibilnim” otpuštanjanjima i gdje se ugovor o radu otkazuje se bez navođenja razloga. Visokim stopama zaposlenosti stanovništva izdavajuju se nordijske zemlje i Nizozemska (73,2 posto) koja ima daleko najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom. Tamo ukupno 46 posto zaposlenih radi u nepunom radnom vremenu, a tako radi čak 75 posto žena. Hrvatska nije dobro pozicionirana ni gleda li se visina stope zaposlenosti stanovništva srednje dobi, od 25 do 40 godina, a koje je najprodroduktivnije. Najviše stope zaposlenosti bilježe Island (88 posto), te Danska, Švedska i Slovenija (84 posto). Na dnu ljestvice nalaze se Turska, Malta i Poljska, a Hrvatska je, sa 72 posto, nešto bolja od njih. Sa stopom zaposlenosti od 55 posto (uključuje i rad na crno) Hrvatska ne može ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto, tvrdi ravnatelj HUP-a Đuro Popijač. U HUP-u su, tako navodi, izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništa. “U uvjetima sve viših stopa rasta, a da bi se ostvarivale, morat će se podići stopu zaposlenosti na više od 60, pa ovisno čak i do 65 posto. U sljedećih nekoliko godina trebat će nam oko 500.000 ljudi raspoloživih na tržištu rada, a posebice će nedostajati kod pojedinih branši. Jednu od poluga da se to izvede predstavljaju izmjene radnog zakonodavstva s ciljem fleksibilizacije radnog odnosa, a ostale se tiču definiranja imigrantske radne politike te mjera Vlade koje će fleksibilno tržište rada učiniti podnošljivim putem revizije socijalne politike i proaktivnom ulogom sustava zapošljavanja”, objašnjava Popijač.

Autor: Suzana Varošanec
02. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati