Ekonomija će u 2020. pasti 9,2 posto, a iduće rasti 5,2 posto, prognoziraju ekonomisti četiriju banaka u Analizama Hrvatske udruge banaka (HUB).

U analizi se ističe da je vrhunac pesimizma bio sredinom godine što objašnjava pozitivnija očekivanja posljednjih tjedana, uključujući i onu Vladinu od 8 posto u 2020. (umjesto ranijih 9,4%).

No, prognozirani oporavak “neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019.” pri čemu se Hrvatska uklapa u širi europski trend.

Osvrćući se na raskorak sa službenom projekcijom Banskih dvora, u HUB-u napominju “da razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda nemaju praktično značenje”. Za razliku od Vlade, bankari očekuju oštriji pad investicija i izvoza, pri čemu je raspon očekivanja pada BPD-a od 8,5 posto do 9,6 posto.

Primjetan je konsenzus oko tema nastavka rekordno niskih kamatnih stopa i kretanja tečaja oko središnjeg pariteta od 7,5345 kuna za euro.

U idućoj godini očekuju blago jačanje kune i daljnji pad prinosa na državne obveznice uz opasku da “medeni mjesec za ulagače u obveznice vjerojatno još nije završen”. Dodaje se da unatoč očekivanom rastu realnih plaća ove godine nezaposlenost neće krenuti silaznom putanjom u 2021., COVID-19 kriza neće proći u narednih godinu dana već će za oporavak trebati dvije do tri godine.

Nedavni ulazak u tečajni mehanizam trebao bi dovesti do rasta rejtinga i smanjenja rizika za tečajnu i financijsku stabilnost, cijene zaduživanja, a trebao bi biti poticajan za sve vrste ulaganja, reforme te fiskalnu konsolidaciju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost