Kina je u prvih devet mjeseci postala trgovinski partner s kojim se najviše dinamizira robna razmjena, za oko 40 posto, gledano u dolarima ili 30 posto u kunama. Prošle je godine iz Kine u devet mjeseci u Hrvatsku uvoz bio na razini 787 milijuna dolara, a ove godine povećan je na 1,123 milijarde dolara. I hrvatske su tvrtke plasirale značajno više svojih proizvoda na to veliko tržište, no riječ je o neusporedivim veličinama. Izvoz u Kinu do rujna iznosio je 11,7 milijuna dolara. Osim Kine, značajan rast uvoza bilježi se i iz susjedne Italije, koja je glavno hrvatsko uvozno i izvozno tržište. Uvoz iz Italije premašio je 3 milijarde dolara i rastao je značajno brže nego lani. Izvoz u tu zemlju istodobno je zastao na otprilike istoj razini (promatrano u kunama i pao).

Prosječan rast
Iznad prosječan rast u trgovini s Kinom i Italijom odrazio se i na ukupnu sliku hrvatskih vanjskotrgovinskih odnosa. Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da je izvoz tek za nijansu rastao brže od uvoza, što znači i da je deficit u razmjeni sa svijetom još uvijek veći od ukupnog hrvatskog izvoza. Gledano u kunama ili dolarima, izvoz je rastao stopama od 10,8 ili 19,2 posto, dok je rast uvoza bio 10,1, odnosno 18,4 posto. Promatrano po sektorima, nafta i strojevi vrjednosno čine najveći dio hrvatskog uvoza. U devet mjeseci ove godine uvezeno je nafte u vrijednosti nešto iznad 2 milijarde dolara, a strojeva ukupno 6,08 milijardi dolara. Pri tom cestovna vozila čine značajan dio strojeva – u devet mjeseci uvezeno ih je 1,79 milijardi dolara, što je za 22 posto više nego lani u istom razdoblju. Iako hrana, ukupno gledajući, i dalje ima negativan predznak, odnosno više je uvozimo nego izvozimo, uvoz hrane raste sporije od ukupnog prosjeka, stopom od 12 posto, kod nekih se segmenata uviđaju značajne promjene. Tako je, primjerice, za 152 posto povećan izvoz žitarica (s 59,8 milijuna USD u devet lanjskih mjeseci na 150,5 milijuna USD ove godne), pa je trgovina tom kulturom došla u zonu suficita, budući da je ove godine uvezeno žitarica u vrijednosti 137,3 milijuna USD. Takav se odnos u prehrambenoj industriji bilježi još jedino u trgovini šećerom, te još uvijek i s ribama, premda izvoz riba i prerađevina od riba pada, a uvoz raste. Značajan rast od 24 posto gledano u dolarima bilježi i hrvatska brodogradnja, najvažniji hrvatski izvoznik. U devet mjeseci ove godine škverovi su uspjeli izvesti brodova u vrijednosti iznad 976 milijuna dolara. Solidan rast bilježi i izvoz električnih strojeva i aparata, kojih je izvezeno u vrijednosti od 665 milijuna dolara, za 27 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Izvoz drva idalje ima uzlaznu tendenciju – ove godine je izvezeno čak za trećinu više trupaca nego lani, odnosno 277 milijuna dolara. Gledaju li se gotovi proizvodi, idalje su odnosi više manje isti; uvozi se više pokućstva, odjeće i obuće nego što ih se plasira iz Hrvatske u druge zemlje.

Nova tržišta
Kad je riječ o novim tržištima, statistika bilježi izvoz u Gibraltar u visini 90,6 milijuna dolara, dok je lani izvoz u tu zemlju iznosio 385 tisuća dolara. Sličan skok bilježži se i u odnosima s Maršalovim Otocima, na koje je u devet mjeseci plasirano više od 163 milijuna dolara roba, gotovo 117 posto više nego lani u isto vrijeme. Izvozni poslovi ove godine jačaju i s Katarom i Singapurom, u koje je izvezeno gotovo 60 milijuna, odnosno 46 milijuna dolara. Izvoznici su prisutniji i na ukrajinskom, malteškom i turskom tržištu. Iz Turske, inače, ove godine do rujna statistika bilježi također značajan rast uvoza, od 66 posto. Istodobno bilježi se osjetno smanjenje izvoza u Ujedinjene Arapske Emirate i Liberiju, te u Japan.