Prošla godina bila je prekretnica za investicije u srednjoj i istočnoj Europi, no Hrvatska, Slovenija i Rumunjska tri su zemlje kojima je nužan jači oporavak da bi se vratile razine prije krize.

U analizi 'Ulaganja u CE Europi: rast prebačen u višu brzinu' analitičari Erstea ocjenjuju da je došlo do rasta investicija koji bi trebao ubrzati rast BDP-a, no prociklički zamah nije dovoljan za bržu konvergenciju, da zemlje regije uhvate korak s ostatkom Europe. "Dinamika rasta ulaganja u CEE regiji iznosi oko 6%. Želimo li potencijalni rast BDP-a vratiti na pretkrizne razine od 3,7%, godišnji rast ulaganja morali bi podići na 10 do 15 posto", kaže voditelj istraživanja za regiju Juraj Kotian. Za razliku od drugih, Hrvatska, uz Srbiju i Sloveniju, ima potencijala za snažnije izravne strane investicija zbog privatizacijskih projekata u tijeku, a regija dobiti najveći komad Junckerovog ulagačkog kolača.

"Budući da su mnogi projekti povezani s energetskom infrastrukturom i digitalnom ekonomijom, koji su snažno istaknuti kao prioriteti te su spremni za provedbu do 2017., CEE zemlje imaju dobre šanse dobiti između 40 i 60 milijardi iz investicijskog plana, što je petina čitavog paketa", kaže Kotian. Doda li se tome 185 milijardi eura novca iz EU fondova za CEE regiju, u Ersteu smatraju da bi to trebalo biti dovoljno za jači rast. 'Glavna uska grla' u Hrvatskoj ostaju strukturni problemi: od manjka stabilnog pravnog okvira, administracije, diskriminatorne prakse i birokracije.

"Iako je učinjen napredak smanjenja birokratskih opterećenja (u procedurama bankrota i nelikvidnosti), Hrvatska još uvijek slabo stoji u kategorijama poput građevinskih dozvola, uvođenja struje ili registracija nekretnine", zaključuje se.