“Hrvatski trgovci, kupci i arhitekti interijera smatraju da je uvozni namještaj superioran hrvatskom prije svega zbog boljeg dizajna”, rezultat je studije koju je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva izradio Hrvatski dizajn centar. Upravo je to razlog da je omjer prodaje domaćeg i stranog namještaja 1:3, odnosno domaćim tržištem cirkulira 31 posto hrvatskog i čak 69 posto uvoznog namještaja. U konkretnim brojkama to znači da je u 2005. godini u Hrvatsku uvezeno namještaja za čak 610,668.000 američkih dolara. Osim uvoza namještaja, Hrvatska drvna industrija bilježi i porast izvoza namještaja, ali nikako ne po stopi po kojoj se kreće uvoz. Tako je izvoz namještaja u protekloj godini iznosio 399,2 milijuna američkih dolara za razliku od 125 milijuna dolara u 2000. godini. Istodobno se uvoz sa 178,2 milijuna dolara u 2000. godini popeo na 610 milijuna u 2005. godini.

Uvoz zbog dizajna
Da bi se popravila situacija i domaći proizvod učinio konkurentnim, ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva odlučila su izraditi studiju. U studiji naručenoj od Hrvatskog dizajn centra (HDC) uočeno je da je ključni problem domaćih proizvođača neatraktivni dizajn. Studijom “Implementacija dizajna u drvnu industriju” istraživano je sadašnje stanje u hrvatskoj drvnoj industriji kao velikom izvoznom potencijalu finalnog proizvoda veće dodane vrijednosti, a koja je do sada uglavnom bila orijentirana na izvoz sirovine. Ključni zaključak studije proizlazi iz jednakog stava hrvatskih kupaca, trgovaca i specijaliziranih tvrtki koje smatraju da sadašnji domaći namještaj obilježava niska kvaliteta proizvodnje, visoka proizvodna cijena i loš dizajn. Prema analizi upravo se dizajn ističe kao glavni konkurentni element prevladavajućega uvoznog finalnog proizvoda, odnosno namještaja. Direktorica HDC-a, Tatjana Jallard, smatra da dizajnerski centar može znatno utjecati na povećanje inovativnosti, dodane vrijednosti, izvoza i zaposlenosti te uspostavljanja identiteta hrvatske drvne industrije. Sličnog stajališta je i profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Ivica Grbac, koji smatra da je u svijetu sinergija proizvođača i dizajnera posve prirodna pojava koja plasmanom njihova proizvoda neprestano potvrđuje uspješnost. Tako su kreativnost i ideja u suradnji s kapitalom i tehnologijom iskušani recept koji jamči konkurentnost i uspjeh na tržištu. Grbac u svojem eseju “Trendovi u oblikovanju i proizvodnji namještaja” navodi da je u Hrvatskoj velik problem što se sve sfere gospodarstva koje imaju doticaj s dizajnom susreću s mnogim zaprekama. Jedan od ključnih problema je što je hrvatska industrija namještaja, smatra Grbac, ponajviše vezana uz tradicionalna, često konzervativna stajališta proizvođača u odnosu na novo, inovativno i orginalno. Upravo je zbog toga glavno tržište za naše proizvode istok Europe na kojem kupci nemaju toliko visoka očekivanja, osobito u pogledu oblikovanja, inovativnog dizajna ili materijala i funkcije.

Kopiranje ideja
S druge strane, to je glavni uzrok velikom uvozu jer se u nedostatku domaće proizvodnje određenoga proizvodnog asortimana ili proizvoda razlika najčešće popunjava uvozom gotovog proizvoda sa zapadnog tržišta. U boljem slučaju, u želji revitalizacije domaće proizvodnje nakon odluke što i za koga proizvoditi, a u nedostatku financija i vremena, najčešće se pristupa “kopiranju ideja”. U tom slučaju preuzimaju se gotova idejna rješenja svjetski razvijenih proizvoda u čiji su razvoj već uloženi i novac i vrijeme, a prilagode se samo oblik i konstrukcija proizvoda kako bi odgovarali tehnološkim mogućnostima domaće tvornice. Ako se nešto drastično ne promijeni, Grbac je pesimističan u budućnost domaće industrije namještaja jer smatra da unatoč hvale vrijednim izuzecima ona većinom zaostaje u oblikovanju, racionalnoj primjeni sirovina, a osobito u tehnološkoj opremljenosti koja ne može jamčiti poboljšanje produktivnosti i kvalitete proizvoda. Općenito, industrija namještaja danas se neminovno suočava s mnogim izazovima na raznim područjima, počevši od oblikovanja idejnih konceptulanih rješenja, preko konstruiranja proizvodnje pa sve do marketinga i prodaje. U Europi ovaj sektor prolazi ponajviše kroz naglašene promjene u distribuciji i prodaji čemu je osim sveprisutne konkurencije s Istoka pridonijelo i jačanje diskontnih lanaca namještaja poput švedske Ikee ili austrijske Kike. Stručnjaci smatraju da klasične tvornice namještaja sigurno odlaze u prošlost, a njihovo mjesto preuzima distribucija produkt-dizajn namještaja, tj. namještaja s inteligentnim i funkcionalnim dizajnom.

Konačno krenulo izlaganje na sajmovima

Iako se, prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore, u nas 368 tvrtki bavi proizvodnjom namještaja, donedavno je, već 50 godina, jedini promicatelj Hrvatskih renomiranih proizvođača namještaja na svjetskom tržitu bilo Exportdrvo. Tek je na prošlogodišnjem sajmu u Kölnu situacija pokrenuta s mrtve točke jer su prvi put nastupila četiri izlagača iz Hrvatske. Tako su, osim Exportdrva, svoje štandove imali Tvin d.d. iz Virovitice, Slavonija DI iz Slavonskog Broda te Hrvatski drvni klaster, odnosno Hrvatska inicijativa za konkuretnost. Takav novi pristup hrvatskih proizvođača posebno je važan jer je IMM Cologne najveći sajam takve vrste u Europi čije je tržište namještaja teško oko 30 milijardi eura godišnje.