U sjeni ratnih zbivanja u Ukrajini i potencijalne prijetnje Europi, sigurnost je dominirala temama Hrvatsko-američkog poslovnog foruma koji je u ponedjeljak, inače na obljetnicu osnivanja NATO saveza, započeo u Zagrebu. Otvarajući skup predsjednik Zoran Milanović istaknuo je da je Hrvatska u Sjeveroatlantski savez ušla zbog SAD-a.

”Samo radi Amerike i radi pomoći i zaštite Hrvatska je u NATO-u, ne radi Londona, čak i ne zbog konstruktivnog i prijateljskog Berlina, nego isključivo zbog SAD-a”, rekao je zahvalivši SAD-u što je devedesetih godina bila “jedina država koja je pružala potporu” Hrvatskoj. Javljajući se videovezom, američki državni tajnik Anthony Blinken odaslao je snažnu poruku da je “napad na vas napad na nas” dodajući da će SAD Hrvatskoj “uvijek čuvati leđa”.

Osvrćući se na nedavni sastanak NATO-a, Milanović je kazao da na njemu nisu spomenute države “koje imaju problem vlastitog identiteta, afilijacije, svijesti tko im je prijatelj, a tko neprijatelj” posebno istaknuvši Srbiju kao zemlju koju Hrvatska želi kao “dobrog susjeda”. Službenom Beogradu je poručio da se upita je li dio Zapada, izjasni gdje pripada i ne gubi se u pomutnjama. Na adresu NATO-a uputio je pak kritiku da ne govori o Zapadnom Balkanu, dok raspravlja o državama poput Gruzije i Moldavije. “Je li sad trenutak da u korijenu sasječeno maligni ruski utjecaj (u regiji, op.a.) o kojemu slušamo godinama?”, upitao je Milanović.

Sigurnosni aspekt ključan je preduvjet razvoja poslovnih veza, a jačanju gospodarske suradnje pridonijet će ukidanje viznog režima te finalizacija sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Čelnica američke trgovinske komore AmCham Andrea Doko Jelušić rekla je da je sporazum “u procesu i oba Ministarstva financija pregovaraju o uvjetima sporazuma”, no da bi trebalo biti “vrlo brzo” nakon čega ga moraju potvrditi Sabor i Senat. Koliko američkih tvrtki posluje u Hrvatskoj teško je precizno reći jer mnoge posluju preko europskih podružnica. ”Mislim da u našoj komori barem trećina tako posluje. Gledate li u sudskom registru vidjet ćete da je zemlja porijekla Nizozemska ili V. Britanija. Računali smo da je obujam razmjene poduzeća koja su povezana Hrvatska i SAD, je otprilike oko 9% hrvatskog BDP-a”, rekla je Doko Jelušić napomenuvši da s obje strane Atlantika tvrtke zapošljavaju oko 20.000 radnika. “Stupanjem ugovora na snagu bit će puno lakše, pogotovo malim tvrtkama, pogotovo hrvatskim. Američke tvrtke najčešće rade preko velikih europskih središnjica tako da njima to možda i nije toliko kritično. Za očekivati je da će Hrvatska poduzeća moći puno jednostavnije izaći na američko tržište”, kaže.

Koliko Hrvatska, mala država s kroničnim problemom nekonkurentnosti, uopće može pružiti golemom američkom tržištu s oko 326 milijuna stanovnika? “I Irska je mala. Međutim, to je pitanje fokusa na određene industrije, visoku dodanu vrijednost tamo gdje možete biti konkurentni, tamo gdje možete prodavati skupo, imati ekspertizu, zašto ne?”, pita se Doko Jelušić.

Mihael Furjan, čelnik Plive i HUP-a istaknuo je na panel diskusiji da je nemoguće biti globalni igrač u biznisu bez fokusa na američko tržište.

”Ključno za investitora je da bude siguran, zato je važno da je Hrvatska dio NATO-a i EU, uskoro i Schengena. Važno je da ulagači vide da postoji sigurna poslovna klima, pravni sustav i okvir, inače neće doći. Ima puno divnih mjesta u svijetu gdje se može napraviti puno bolji prinos nego u Hrvatskoj, zato je važno da smo kao mala država dio sigurnog sustava”, kaže Furjan. Smatra da bismo od SAD-a mogli puno naučiti. “O tome gdje je SAD najbolji u odnosu na druge, a to su inovacija i edukacija. O obrazovanju možemo puno debatirati, no činjenica je da su najbolje poslovne škole u SAD-u. To trebamo ‘copy- pasteati’”, kaže Furjan ističući da za prodor na američko tržište treba ima ‘kritičnu masu’, a potencijala za jačanje gospodarskih veza vidi u IT segmentu, energetici, farmaceutskoj industriji.

”Hrvatska ima manje od 1% EU populacije, ne možemo u svemu izvoziti u SAD velike volumene jer ne možemo zadovoljiti potražnju. Moramo pronaći nišu da budemo velik igrač jer na tržište SAD-a ne možemo ići s malim volumenima što je važno i da budemo efikasni”, kaže čelnik tvrtke koja je jedan od najvećih izvoznika preko Atlantika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak slaže se da je sigurnost ‘conditio sine qua non’.

”Mnogi ulagači kada ih pitaju o ulaganjima u Hrvatsku spomenu i sigurnost, mogućnost da sigurno možete hodati po ulici”, kazao je Kolak dodavši da je Končar u zadnje dvije godine bio prisiljen povući timove iz Afrike i Skandinavije te zaustaviti razgovore s partnerima u Ukrajini. “Bez sigurnosti ne možete računati na prosperitet biznisa”, kaže. Končar se koncentrira na obnovljive izvore energije i digitalna rješenja u energetici, računajući na nekoliko desetljeća iskustva u hidro i vjetro energiji. “Imamo znanje i tehnologije, na to računamo kad govorimo o proširenju poslovanja na američkom tržištu na kojem imamo nekoliko projekata”, kaže šef Končara.

Silvio Kutić iz vodnjanskog Infobipa, prvog domaćeg jednoroga, osvrnuo se na činjenicu da je kompanija koja danas zapošljava 2600 radnika u fazi akvizicija. Poručio je da s dobrom idejom kompanija može napraviti disrupciju na tržištu, posebno naglasivši prednost američkog tržišta u vidu obilnog kapitala dostupnog za financiranje inovativnih ideja.

”Važno je sve što može olakšati mobilnost tvrtki prema SAD-u, potičem svakoga, posebno u IT-u da na to (izostanak ugovora o dvostrukom oporezivanju, opa.a.) ne gledaju kao na prepreku. Oslanjamo se da će nam u budućnosti olakšati situaciju”, kaže Kutić.

Ruža Tomić Fontana, predsjednica Uprave Coca-Cola HBC Adria, istaknula je da bi Hrvatska kao zemlja trebala pojačati obrazovni sustav prema potrebama poslovnog okruženja, no da doprinos moraju dati i poslodavci. “Treba nam dijalog između poslovnog i privatnog sektora oko poslovnog okruženja, sve što može pomoći oko stabilnog okružja. Fokusirala bih se na visinu ukupnog poreznog opterećenja i rješavanje problema manjka radne snage”, kazala je.