Hrvatska je 47. mjestom na popisu 187 zemalja ušla u skupinu zemalja "vrlo visokog društvenog razvoja", prema Izvješću o društvenom razvoju za 2013. godinu koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) danas objelodanio na globalnoj razini. Time je Hrvatska na popisu smještena ispod većine sadašnjih država članica Europske unije (EU), uključujući Sloveniju (na 21. mjestu), Češku (28. mjesto), Estoniju (33. mjesto), Slovačku (35. mjesto), Mađarsku (37. mjesto), Poljsku (39. mjesto), Litvu (41 mjesto) i Latviju (44. mjesto). No, Hrvatska je ujedno na popisu smještena ispred Rumunjske (56. mjesto) i Bugarske (57. mjesto), kao i ispred zemalja u susjedstvu – Crne Gore (52. mjesto), Srbije (64. mjesto), Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije (78. mjesto) te Bosne i Hercegovine (81. mjesto), koje su se našle u kategoriji "visokog društvenog razvoja", priopćili su iz UNDP Hrvatska.

Najviše ocjene na globalnoj ljestvici za godinu 2013. dobile su Norveška, Australija i Sjedinjene Države, dok su se sukobima ugrožena Demokratska Republika Kongo i sušom pogođeni Niger našli na dnu najsvježijeg UNDP-ova "indeksa društvenog razvoja", poznatog pod kraticom HDI (Human Development Index). Gledajući razvoj u novije vrijeme, trendovi su pozitivni: nijedna zemlja nema nižu vrijednost indeksa društvenog razvoja u usporedbi s vrijednostima zabilježenima 2000. godine.

UNDP-ova ljestvica priprema se na temelju pretpostavke da društveno blagostanje ovisi o više faktora, a ne isključivo o novcu. Stoga su u nju povrh brojčanih podataka o dohotku inkorporirane i zdravstvene i obrazovne mjere. Cilj razvoja, prema ovom gledištu, nije gospodarski rast koji bi bio samome sebi svrha, već stvaranje okoline koja ljudima može omogućiti da ostvare dug, zdrav i kreativan život.

Premda je Hrvatska ostvarila jake rezultate u dva pokazatelja (bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika te očekivana životna dob u trenutku rođenja), sveukupni položaj zemlje kvare postignuća u sferi obrazovanja, uključujući prosjek od samo 9,8 godina školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina. Štoviše, kad se u izračun uključi i dubina nejednakosti, rezultat Hrvatske pogoršava se za 15,1 posto.

Jačanje ekonomija u razvoju

Tema ovogodišnjeg Izvješća o društvenom razvoju jest Rast Juga: društveni napredak u raznolikom svijetu (The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World). Ključni je zaključak: "Svijet postaje sve manje nejednak."Brzi rast u Kini, Indiji, Brazilu i drugim zemljama u razvoju – koje se u terminologiji društvenog razvoja često označava pojmom "Jug" – transformira globalne ekonomske odnose i uspijeva stotine milijuna ljudi izbaviti iz siromaštva. "Životni uvjeti i životne prilike toliko velikog broja ljudi nikad se u povijesti nisu mijenjali toliko dramatično i toliko brzo", navodi se u zaključku izvješća.

Rast ostvaren u zemljama u razvoju pripomogao je smanjenju udjela ljudi koji žive u ekstremnom dohodovnom siromaštvu diljem svijeta s 43 posto 1990. godine na 22 posto 2008. godine. Kina je tako, primjerice, uspjela izbaviti više od 500 milijuna ljudi iz siromaštva. Posljedica toga jest činjenica da je ključni cilj Milenijskih ciljeva razvoja u sferi iskorjenjivanja siromaštva – prepoloviti udio ljudi koji preživljavaju s manje od 1,25 USD dnevno u razdoblju od 1990. do 2015. godine – ispunjen i prije predviđenog roka. Ti trendovi dovode do "izmjene globalne ravnoteže", čime se preokreće svojedobni dramatični napredak zahvaljujući kojem su Europa i Sjeverna Amerika slijedom industrijske revolucije pretekle ostatak svijeta. Godine 1950. Brazil, Kina i Indija zajedno su predstavljali tek 10 posto svjetske ekonomije, dok su SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Kanada tada pokrivali približno jednu polovicu svjetske ekonomije. Do godine 2020. Ukupna proizvodnja Kine, Indije i Brazila zajedno nadmašit će agregiranu proizvodnju šest tradicionalnih ekonomskih lidera, a do godine 2050. dosegnut će razinu od 40 posto svjetskog gospodarstva.

Tranzicijske ekonomije istočne Europe i središnje Azije predvodnica su ovih promjena. "Ono što povezuje Sjever i ekonomski sve jači Jug upravo je Istok koji se mijenja," navodi se u izvješću. Hrvatska se spominje u kontekstu skupine rastućih ekonomija koje se postupno pretvaraju u pružatelje razvojne pomoći, a ta skupina uključuje i Kazahstan, Rusiju i Tursku. Te rastuće ekonomije zajedno su tijekom 2011. godine pružile pomoć u vrijednosti koja premašuje četiri milijarde dolara. Ti novi donatori ujedno su aktivni i u dijeljenju iskustava i znanja sa zemljama s kojima dijele zajedničku povijest.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

Ekonomije u razvoju uvelike se međusobno razlikuju. Ipak, u izvješću se zaključuje kako su, načelno govoreći, najuspješnije ekonomije zapravo proaktivne "razvojne države" koje nastoje iskoristiti strateške prednosti ili prilike koje im se ukazuju u okviru svjetske trgovinske razmjene. Te zemlje ujedno intenzivno ulažu u društveni kapital kroz zdravstvene i obrazovne programe te druge socijalne usluge. Kako bi se ti uspjesi održali, u izvješću se preporučuju četiri prioriteta javnih politika: jačanje jednakosti, pružanje prava glasa i sudjelovanja, suočavanje s izazovima zaštite okoliša te upravljanje demografskim promjenama.