Nakon što su kiše u srpnju potopile nade da će turistička sezona malo zakrpati budžetsku rupu, ministar financija Boris Lalovac krenuo je u pregovore s ministrima uoči rebalansa u rujnu. Unatoč rebelansu, premijer Zoran Milanović najavio je da će Hrvatska probiti 4,6 posto BDP-a deficita koji je dogovoren s Bruxellesom.

“Mi ćemo učiniti sve da stvari držimo pod kontrolom i držat ćemo ih pod kontrolom, ali će deficit biti nešto veći od onoga što je bilo planirano i što je bilo dogovoreno s Europskom unijom, odnosno Komisijom u okviru procedure prekomjernog deficita”, rekao je Milanović priznavši da je “naprosto previše tih troškova koji dolaze, dolaze i dolaze”.

Pred Lalovcem je težak posao budući da su mu kolege iz resora školstva i zdravstva već poručile da više nemaju gdje štedjeti, a on je najavio rezanje javnih plaća iznad 10.000 kuna. U prvih pet mjeseci prihodi proračuna povećani su za blagih 1,4 posto ili 600 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani, no prihod od PDV-a snažno je podbacio za 1,2 milijarde kuna.

Da javne financije pucaju po šavovima ilustrira 3-postotni rast rashoda za 1,6 milijardi kuna unatoč već jednom rebalansu ove godine. Na kraju svibnja rupa u proračunu od 9,9 milijardi kuna dosegnula je 73 posto plana za cijelu 2014. pa su i prije premijerova priznanja analitičari očekivali da će deficit dosegnuti 4,8 posto BDP-a (oko 16 milijardi kuna) umjesto Bruxellesu obećanih 4,6 posto. Čak 25 zemalja EU zaronilo je u proceduru prekomjernog deficita pri čemu je Bruxelles često revidirao početne rokove prilagodbe nakon što članice ne bi ispunile zacrtane nominalne ciljeve. Ne poštuju li ugovoreno, članice eurozone mogu biti kažnjene novčanom kaznom do 0,2 posto BDP-a, a nečlanice sankcionirane zamrzavanjem financiranja iz kohezijskog fonda.

Zbog nepoštivanja preporučene prilagodbe dosad je jedino sankcionirana Mađarska s 500 milijuna eura iz kohezijskog fonda za 2013., no odluka je naknadno povučena zbog korekcija manjka koju je Mađarska ostvarila. Premda se Vlada dosad uglavnom držala mjera na prihodnoj strani proračuna, iskustva drugih zemalja pokazuju da su osim dizanja prihoda zemlje najviše rezale socijalne naknade i plaće u javnom sektoru do 25 posto, smanjivale kapitalne investicije i ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim  stavkama.

Da je moguće rezati pokazala je Letonija koja je rashode smanjila za 11 BDP-a od 2009. do 2012. I odavno izašla iz recesije.