Sprječavanje i smanjenje zlouporabe droga i sredstava ovisnosti, posebno među djecom i mladima glavni su ciljevi Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga od 2012. do 2017. godine, rekao je zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Darko Ledinski predstavljajući u srijedu ujutro u Hrvatskom saboru tu strategiju te Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga za 2011. godinu.

Nužno je smanjiti dostupnost droga na svim razinama i svih oblika kriminala vezanih uz droge, te unaprijediti, izgraditi i umrežiti sustav suzbijanja droga i borbe protiv ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini, tvrdi Ledinski te objašnjava kako u tom smislu strategija sadrži strateške ciljeve, prioritete i mjere kojima će se djelotvorno osigurati odgovornost za provedbu sveukupne nacionalne politike borbe protiv droga.

– Vizija postavljena u strategiji je smanjiti ponudu i potražnju za drogom u društvu te putem integriranog i uravnoteženog pristupa problematici droga pružiti odgovarajuću zaštitu života i zdravlja djece, mladih, obitelji i pojedinaca. Nakana je zadržati stanje raširenosti zlouporabe droga u okvirima društveno prihvatljivog rizika, kako se ne bi narušile temeljne vrijednosti društva i ugrozila sigurnost stanovništva – objašnjava Ledinski. Misija nacionalne politike suzbijanja droga je putem zdravstvenog, socijalnog, odgojno-obrazovnog i represivnog sustava te organizacija civilnog društva i javnih medija provoditi različite programe i pristupe usmjerene sprječavanju zlouporabe droga među djecom i mladima, te smanjenju zdravstvenih i socijalnih rizika vezanih uz droge.

Lani je u Hrvatskoj od ovisnosti o opojnim drogama liječeno 7665 osoba, od kojih je 15 posto na liječenju bilo prvi put. Ukupan broj liječenih ovisnika povećan je za 1,5 posto, a udio novih osoba u sustavu liječenja ovisnika nastavio se smanjivati. Lani je za zlouporabu opojnih droga kazneno prijavljeno 5.715, a prekršajno 2.295 osoba. Po stopi liječenih ovisnika već nekoliko godina prednjače Istarska i Zadarska županija te Grad Zagreb. Iznad hrvatskog prosjeka od 250 liječenih na 100 tisuća stanovnika su i Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska te Varaždinska županija.

Laburistkinja Nansi Tireli upozorila je kako općine i županije nemaju novca za preventivne programe te kako se sve manje novca za borbu protiv sve većeg broja ovisnika izdvaja i iz državnog proračuna. Smatra da Strategija rješava posljedice, umjesto uzroke. – U prevenciju ovisnosti trebalo bi više uključivati i nevladine organizacije, no sredstva koja im se daju ne bi smjela biti jednokratna, jer liječenje ovisnosti ne traje godinu dana – kazala je Tireli koju smeta što se najveći broj naših narkodilera hvata u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj te gledajući broj predmeta po krivičnom ili prekršajnom zakonu primjetila da smo još uvijek na nezavidnom nivou što se tiče toga "da hvatamo krupne ribe".

IDS-ov Damir Kajin je pak ustvrdio kako su sve dosadašnje strategije bile izvrsne, ali se i zapitao "što to vrijedi kada je problem ovisnosti svake godine sve veći“. – Protiv sam legalizacije droga, ali ne treba kriminalizirati klince za jedan joint. Neka policija manje prisluškuje one koje ne treba i manje zaustavlja one koji su vozili deset ili petnaest kilometa na sat više od dopuštenog i više se uključi u rješavanje problema ovisnosti – kaže Kajin koji predlaže da se poslodavce, koji ljude s ulice koji se bore s ovisnošću prime u svijet rada, posebno stimulira.

S njime se nije složio HDZ-ov Dujomir Marasović kojeg zanima kako ćemo se boriti protiv te pošasti ako kaže da se dekriminaliziraju blagi oblici droge. – S druge strane kažete "ne vjerujem u Boga". Vaš predsjednik kaže ja sam ateist. Stvaramo opću situaciju u kojoj je praktički droga dopuštena. Ako se dvoje mladih ljudi pomaze u automobilu na splitskom Žnjanu i na to će Linić uvesti poreze samo će droga biti dopuštene, pa o kakvoj vi to borbi protiv droge govorite – zanimalo je Marasovića, a Kajin mu je spremno odgovorio. – Nikad joint nisam vidio, a kamoli pušio i kamoli da bih ja bilo kojom riječju bio za za legalizaciju bilo lakih bilo teških oblika droge. No to što ste pomiješali i na kraju uključili i samog Boga, kao da odaje čovjeka koji je na teškim drogama – poručio mu je Kajin.

HNS-ov Igor Kolman ukazao je na ključni problem u borbi protiv droge, ali i općenito u Hrvatskoj, a to je, tvrdi, nedostatak koordinacije među instituacijama i to je prvi problem koji trebamo riješiti ako želimo bilo što postići. Najveću štetu i po ovisnika i po obitelji, ali i za društvo čine teške droge, odnosno opijati i zato bi većinu borbe trebalo usmjeriti na borbu protiv tih droga, a ne gubiti svu snagu, novac i vrijeme na pušače marihuane, što je većina svjetskih zemalja već shvatila.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Tri su načina borbe koje mi u HNS-u preporučamo, koordinacija i racionalno korištenje svih resursa, edukacija i prevencija te koncetracija na opijate koji izazivaju teške ovisnosti – poručio je Kolman, no i to je reagirao Marasović koji bi zabranio marihuanu i ne bi borbu usmjerio na trenutak kada "se dođe do heroina jer je to kasno, gotova stvar".

U Hrvatskoj je 1,5 milijuna pušača, oko 300 tisuća registriranih alkoholičara, 120 do 150 tisuća registriranih ovisnika o drogi te gotovo 100 tisuća ovisnika o kocki, upozorio je don Ivan Grubišić. Iz toga se može zaključiti da je hrvatska nacija jedna velika bolnica i da smo mi bolesno društvo i da idemo ka produljenju te krize. Ako je netko u obitelji bolestan, uvjetno rečeno je bolesna i cijela obitelj. Mi smo psihički dosta problematična nacija i problematičan narod, a podaci svjedoče ne o smanjenju rizika nego o povećanju – objasnio je don Grubišić koji se zalaže za edukaciju na svim razinama, pa tako i edukacija edukatora.

– Ovdje se ne radi o bolesti koja je zahvatila jedno područje kao Hrvatska, već o civilizacijskim trendovima koje ne možemo zasutaviti. Kliška bura se ne može zaustaviti metlom, i ovi trendovi ne mogu se zaustaviti jednogodišnjom raspravom u Saboru. Civilizacija je izgubila dublji smisao življenja, treba ga tražiti kroz građansku duhovnost, življenje kroz vrijednosti u obitelji i zajednici. Izgubljen dublji smisao života je temeljni problem modernog društva – zaključio je don Grubišić, a njegovu izjavu o bolesnom društvu oštro je osudila HDZ-ova Đurđica Sumrak.

– Bolesne su političke elite i strukture koje su nečinjenjem propistima i grijesima doveli do toga da je Hrvatska u demografskom krahu kakav ne doživljava ni jedna zemlja Europe – dodao je HDSSB-ov Boro Grubišić ustvrdivši kako je don Grubišić to "nježnije rekao", na što mu je ovaj odvratio kako se ne suspreže govoriti ni o čemu što misli pa ni o grijesima strukutra koje nisu malene ni u hrvatskom društvu. HDSSB-ovom Zoranu Vinkoviću tu je zasmetalo što se don Grubišić često poziva na rečenicu "ovdje sada ne govorim kao svećenik."

– Ovdje je činjenica da ne govorite kao svećenik jer možete ovdje govoriti kao saborski zastupnik. Molio bih vas da shvatite da je ovo Hrvatski sabor i da ovdje doista govorite kao saborski zastupnik te da, ne želeći vas uvrijediti, dio svećenika u sebi, bez obzira što je crkva odlučila o sudbini vašeg svećenstva, ipak za ovom govornicom ne upotrebljavate. Molio bih vas da suspregnete tog svećenika u sebi jer više svećenik niste – kaže Vinković koji je primjetio da bi onda on mogao govoriti kao inžinjer strojarstva. – Mene sam nadbiskup titulira 'doktor don Ivan Grubišić' i prema tome ja ostajem svećenik, ali nisam htio iskoristiti saborsku govornicu kao svećenik nego kao nezavisni zastupnik. Ja ostajem svećenik i nitko svećeništvo iz mene ne može istjerati – odgovorio mu je don Grubišić.

– Grubišiću vi ste uvijek bili bliži onima koji se izjašnjavaju kao agnostici, ne znam baš što je to, ali znam da to nema veze s Bogom i s onim ateistima kao što je predsjednik vlade koji neće u kazalište kada dolazi papa – prisjetio se Marasović. 

Akcijski plan i strategiju podržat će i HDSSB-ovci koji se slažu s Kajinovim prijedlogom da se stimulira ne koji zapošljavaju ljude s ulice koji se bore s drogom i na taj ih način uključuju u društvo. – Kako u Hrvatskoj teku med i mlijeko, ispričavam se, ne med, sve je više siromašnih pa se bojim da bi broj ovisnika mogao porasti kao što u Hrvatskoj sve što ne treba raste – rekao je HDSSB-ov Igor Češek. I HDZ će podržati akcijski plan i strategiju, a Sunčana Glavak upozorila je na veliki problem koji treba riješiti.

– Procedura uvrštavanja nekog novog sredstva na listu zabranjenih tvari je spora i dugotrajna administrativna procedura, a sve to obilato koristi industrija smrti. Lani je zabilježeno 14 takvih droga, pa ni oni koji se svakodnevno bore s time ne mogu biti u korak s industrijom smrti – zaključila je Glavak.